Iran: Ko će naslijediti Ahmadinedžada?

Teheran - U Iranu se održavaju 11. predsjednički izbori u uslovima međunarodnih sankcija, privredne krize i želje većine stanovništva za promjenama.

Ministar unutrasnjih poslova Mostafa Moamad Nadžar je rekao da će period od 10 sati glasanja biti produžen zbog "navale birača".

Trenutno glasanje na biralištima, prema Savjetu čuvara koji nadgleda proces, protiče "bez ikakvih problema".

Ministarstvo unutrašnjih poslova nije objavilo cifre o izlaznosti glasača ali neka birališta u glavnom gradu su krcata i pred njima čekaju da glasaju u odvojenim redovima na desetine muškaraca i žena, prenio je AFP.

Državna televizija je emitovala snimke dugih redova i ispred birališta širom zemlje.

Agencije navode da će više od 50 miliona Iranaca sa pravom glasa birati između šest kandidata za novog predsjednika koji su ostali u trci: jednog umjerenog, četiri konzervativca i jednog tvrdokornog.

Svi oni su, kako ukazuje agencija AP, lojalni vrhovnom vjrskom vođi ajatolahu Aliju Hamneiju, koji ima konačnu riječ o svim državnim pitanjima.

Konzervativci se do danas nisu udružili oko zajedničkog izabranika ali je jedan od favorita od petorice kandidata je Said Džalili, glavni iranski pregovarač o nuklearnom programu.

Međutim i Ali Akbar Velajati, spoljnopolitiki savjetnik ajatolaha Hamneija, i popularni gradonačelnik Teherana Mohamad Bager Galibaf su jaki kandidati konzervativne struje.

Iznenađenje bi mogao da predstavlja Hasan Rohani, koji je dugo bio smatran za konzervativnog centristu, a posljednjih sedmica je izbio u žižu javnosti svojim reformističkim nastupima.

Rohanija podržava bivši iranski predsjednik Akbar Hašemi Rafsandžani čiju kandidatura za predsjednika Savjet nije prihvatio.

Usamljeni sveštenik u predsjedničkoj trci tako je postao kandidat koji može da privuče najveću podršku od iranskog razjedinjenog i neizvjesnog reformskog fronta.

Bivši iranski predsjednik Rafsandžani je pozvao glasače da ne bojkotuju izbore, pošto mnogi reformski orijentisani Iranci kažu da neće izaći na glasanje u znak protesta zbog represije vlasti i odluke da se Rafsandžaniju ne dozvoli da bude kandidat.

Vrhovni vođa Irana ajatolah Ali Hamnei zatražio je od birača da u što većem broju izađu na predsjedničke izbore, rekavši da će njihov veliki broj frustrirati neprijetalje Teherana.

Hamnei je rekao da insistira na velikom broju ljudi na izborima jer će "brojno prisustvo Iranaca razočarati neprijatelja, učiniti da oni smanje pritisak i pođu drugim putem", javila je agecija ISNA.

Pobjednik izbora će zamijeniti Mahmuda Ahmadinežada ali i nasljediti tešku privrednu situaciju, visoku nezapslenost i inflaciju, pod teretom međunarodnih sankcija uvedenih zbog iranskog nuklearnog programa.

Predsjednik Ahmadinežad, koji je služio dva mandata, po iranskom zakonu ne može ponovo da se kandiduje.

Poslije njegovog ponovnog izbora 2009. godine došlo je opozicionih demonstracija koje su bile su najveće protestno okupljanje od islamske revolucije 1979. godine.

One su bile podstaknute sumnjom da je Ahmedinedžad obezbjedio reizbor krađom 14 miliona glasova od svog protivkandidata Mir Hoseini Musavija, zagovornika umjereno liberalnih promena.

Svjesni nezadovoljstva Iranaca i potencijalne opasnosti od nemira i nakon sadašnjih predstojećih izbora, vlasti prvenstveno nastoje da spriječe ponavljanje uličnih demonstracija.

Državna propaganda tako umanjuje ekonomske probleme i za njih krivi zapadne sankcije, ali javnost krivi Ahmedinedžada za nedostatk reformi i za dopuštanje da zemlja dospije pod sankcije.

U takvim uslovima vlada manipuliše i prijetnjama od inostrane intervencije da bi podstakla nacionalistička osjećanja i ujedinila naciju pred izbore.

Američki internet pretraživač Gugl otkrio je juče seriju pokušaja da se hakuju nalozi desetina hiljada korisnika u Iranu u nastojanju da se utiče na sutrašnje izbore, prenijele su agencije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.