Imigranti u Njemačoj ne mare za izbore

BERLIN - Prema nekim procjenama iza 15 miliona građana njemačke stoji useljenička priča. Više od polovine njih, oko osam miliona, u posjedu su stranog pasoša i stoga političarima i nisu previše zanimljivi. Onih ostalih sedam miliona posjeduje njemački pasoš a time i pravo glasa, javio je Dojče vele.

Ali, malo koja stranka se intenzivnije pozabavila ovim, nemalim izbornim tijelom. Dok jedni smatraju da su oni primanjem njemačkog pasoša postali Nijemci pa stoga za njih i ne treba pripremati posebne programe, drugi im se obraćaju kao stranom tijelu u zemlji.

Stoga i ne čudi da u političkoj panorami Njemačke osobe s migrantskom pozadinom uprkos 19-odstotnom učešću u ukupnom broju stanovništva igraju malu ili nikakvu ulogu. Tom u prilog govori i podatak da je od 611 poslanika u Bundestagu samo jedan odsto migranata s njemačkim pasošem.

Shodno svojoj brojnosti, najveću ulogu u političkom životu, kada su u pitanju stranci, igraju Turci. Iako mnogi od njih, po nekim procjenama oko 700.000, posjeduju pravo glasa, averzija prema politici a time i prema samim izborima je velika pa dobar dio na kraju i ne iskoristi jednu od najvažnijih privilegija stečenih dobijanjem državljanstva.

Turska porodica Jaziki po mnogo čemu je simbolična za tursku populaciju u Njemačkoj, i to onu koja je stigla s takozvanim prvim talasom gastarbajtera šezdesetih godina.

Kao i mnoge druge, i porodica Ahmeta Jazikija (63) naselila se među "svojima". To u ovom slučaju znači berlinska četvrt Krojcberg gdje živi 30 odsto stanovnika turskog porijekla.

Na pitanje hoće li krajem septembra izići na izbore, glava porodice odgovara jasnim: ne. Na posljednje izbore je, kaže na lošem njemačkom, izišao i birao socijaldemokrate koji su obećali mogućnost sticanja dvostrukog državljanstva, što se, međutim, nije ostvarilo.

Ahmet, ako i prati politiku, onda se radi o zbivanjima u Ankari. Njemačka ga politika više ne zanima.

Ali istovremeno u Njemačkoj živi i jedna druga vrsta turske populacije koja je dobro integrisana u njemačko društvo. Javuz Agil je mladi informatički preduzetnik kojeg brinu iste brige kao i njegove kolege s njemačkim prezimenima. Zbog toga mu i smetaju stranke koje se strancima obraćaju na maternjim jezicima.

Ljutnja

- Ja živim u ovoj zemlji i osjećam se Nijemcem i zato bih htio da mi se obraćaju na njemačkom - ljuti se Javuz Agil koji istovremeno priznaje da su njegovi stavovi atipični za stranu, naročito tursku populaciju u Njemačkoj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.