Hladni rat zbog muzejskog blaga

Glas Srpske
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Hladni rat zbog muzejskog blaga

VAŠINGTON - Presuda američkog suda, kojom se hasidskoj grupi "Čabad" priznaje vlasništvo nad kolekcijom svetih jevrejskih spisa, zaoštrila odnose Vašingtona i Moskve, prenose agencije.

Višedecenijski spor između ruske države i jevrejske grupe "Čabad" oko prava na posjedovanje svetih jevrejskih tekstova, koje su tokom vijekova sakupljali uticajni rabini, a koje su sovjetske vlasti 1945. godine konfiskovale, prijeti da uzdrma svjetsku umjetničku scenu, prenosi AP.

Rusija je zaustavila sve dogovorene pozajmice umjetničkih predmeta američkim muzejima, uključujući planirane pozajmice eksponata "Metropolitan" muzeju, kao i Muzeju prirodnih nauka u Hjustonu.

Razlog zaustavljanja dogovorenih pozajmica i zamrzavanje buduće saradnje jeste odluka Okružnog suda u SAD iz 2010. godine, kojom je presuđeno da jevrejska grupa polaže pravo na svete tekstove.

Zbog presude, veliki broj muzeja i galerija iz Rusije odbio je da pozajmljuje umjetničke eksponate, plašeći se da bi oni mogli biti konfiskovani na osnovu odluke suda. Muzej "Metropolitan", kao i niz drugih velikih muzeja i galerija, razmišlja da uzvrati istom mjerom - da se uzdrži od saradnje sa ruskim umjetničkim institucijama. Stejt department je podržavao i pomagao kampanju jevrejske grupe "Čabad" da povrati svete tekstove još od devedesetih godina prošlog vijeka.

Ruski zvaničnici tvrde da "Čabad" ne polaže nikakvo pravo na kolekciju i da cijeli slučaj treba da se rješava pred ruskim sudovima, pošto se radovi smatraju djelom kulturnog nasljeđa Rusije.

"Čabad" je hasidski jevrejski pokret koji već dvije decenije pokušava da povrati hiljade religijskih knjiga i rukopisa, poznatih kao "Kolekcija Šnirson".

Kolekcija, koja je sakupljana od 1772. godine i u okviru koje se nalaze suštinska učenja pokreta "Čabad", nalazi se u ruskim riznicama.

Sastavljena je iz dva dijela. Prvi je "Biblioteka" koju su Boljševici zaplijenili u Oktobarskoj revoluciji 1917. godine, a drugi "Arhiva" za koju jevrejski učenjaci tvrde da je dva puta "kradena". Jednom od strane nacista 1939. godine, a onda konfiskovana od strane Crvene armije 1945. godine i odnesena kao "trofej" u Moskvu.

Sovjetski sud je 1991. godine jevrejskoj grupi dozvolio pravo na preuzimanje svetih spisa, ali je ubrzo poslije pada SSSR-a nova ruska vlast odbacila presudu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.