Himnu, novčanice, poštanske marke, zastave – šta će sve Britanci morati da promijene poslije smrti kraljice

Poslije rekordne vladavine od sedam decenija kraljice Elizabete Druge, njeno ime, slike i ikonografija u tkivu nacionalnog života u Velikoj Britaniji i širom Komonvelta će ostati jako dugo.

Kada je Džordž Šesti umro u snu u Sandringemu u ranim satima 6. februara 1952, njegova najstarija ćerka, princeza Elizabeta, koja je tada bila u posjeti Keniji sa svojim mužem, odmah je postala kraljica Elizabeta Druga.

„Isti simultani proces će se odigrati nakon smrti kraljice Elizabete i preuzimanja prestola od strane kralja Čarlsa Trećeg“, saopštio je parlamentu Robert Blekbern, profesor ustavnog prava na Kraljevskom koledžu u Londonu.

Međutim, nakon kraljičine rekordne vladavine, uklanjanje njenog imena, slika i ikonografije iz tkiva nacionalnog života u Velikoj Britaniji i širom Komonvelta će trajati mnogo duže. Ovo su neke od stvari koje će morati da se promijene:

Zastave

Od zastava koje se vijore ispred policijskih stanica širom Velike Britanije do standarda koji se koriste na pomorskom brodu kada je general na njemu, hiljade zastava ukrašenih monogramom Elizabete Druge – EIIR – moraće da se zamijene.

Vojne jedinice na svojim zastavama nose „kraljičinene boje“, od kojih su mnoge prošarane zlatom izvezenim monogramom EIIR; zastave vatrogasne službe takođe imaju njene inicijale, kao i zemlje u kojima je kraljica i dalje šef države, uključujući Australiju, Kanadu i Novi Zeland. Ove zemlje imaju „E zastave“, kako ih nazivaju stručnjaci – kraljičine zastave koje se koriste kada je ona u posjeti.

Moguće je da bi se kraljevski standard – zastava koja se vijori gdje god je monarh u rezidenciji – takođe mogla da bude promijenjena. Verzija koju je koristila kraljica je zastava podijeljena na četiri dijela na kojoj jedna četvrtina ima simbol koji predstavlja Škotsku (lav), jedan Irsku (harfa) i dvije četvrtine koje predstavljaju Englesku (tri lava), ali nema simbola za Vels jer je zastava ustanovljena mnogo prije nego što je Vels dobio sopstvenu nacionalnu zastavu, priznatu 1959. godine. Sljedeći monarh bi mogao da na zastavu stavi i velški element.

Novčanice i kovanice

U opticaju se nalaze novčanice sa kraljičinim likom ukupne vrijednosti 80 milijardi funti. Njihova zamjena alternativama sa glavom novog monarha vjerovatno će trajati najmanje dvije godine. Kada su izdate najnovije sintetičke novčanice od 50 funti, proces povlačenja iz opticaja i zamjene je Banci Engleske trajao 16 mjeseci.

Kada je kraljica stupila na tron 1952. godine, lik monarha nije bio prikazivan na novčanicama. To se promijenilo 1960. godine kada je lice Elizabete Druge počelo da se pojavljuje na novčanicama od jedne funte. Slika novog monarha bila bi dogovorena sa Bakingemskom palatom.

Kraljičin lik se takođe nalazi na novčanicama od 20 dolara u Kanadi, na kovanicama na Novom Zelandu i na svim kovanicama i novčanicama koje izdaje Centralna banka Istočnih Kariba, kao i drugi dijelovi Komonvelta. Dizajn kovanica će se mijenjati mnogo sporije.

Nacionalna himna

Jedna od najjasnijih promjena, u teoriji, biće zamjena riječi državne himne sa „Bože, čuvaj našu milostivu kraljicu“ u „Bože, čuvaj našeg milostivog kralja“ – iako će vjerovatno trebati vrijeme prije nego što veliki broj ljudi sa sigurnošću otpjeva novu verziju. Himna je u upotrebi od 1745. godine kada je rana verzija glasila: „Bože čuvaj velikog Džordža, našeg kralja, Živio naš plemeniti kralj, Bože čuvaj kralja“.

Molitve

Kraljica je bila „braniteljica vjere i vrhovni poglavar“ Engleske crkve, a molitve joj se nalaze u Knjizi zajedničkih molitava, koja datira iz 1662. godine. Očekuje se da će i one biti izmijenjene kako bi postali molitve za novog monarha. Ovo se mora uraditi zakonom ili kraljevskim nalogom i što je posljednji put je urađeno pošto je umrla kraljica majka.

Sveštenici takođe mogu da izmjene molitvu za privremenu upotrebu, što znači da se molitve za monarha koje se obično izgovaraju na nedjeljnim službama i večernjoj službi brzo mogu prilagoditi novom braniocu vjere.

U službama svetog pričešća sadržanim u zajedničkom bogosluženju, postoji „sabor“ za suverena koji traži od Boga da „vlada srcem tvoje izabrane sluškinje Elizabete, naše kraljice i poglavara, da ona iznad svega traži tvoju čast i slavu“. Ove riječi može da promijeni Generalni sinod.

Kraljevsko oružje

Poznati kraljevski grb, koji prikazuje lava i jednoroga uz štit, široko se koristi u vladinim prostorijama i na kancelarijskom inventaru. Svaka promjena bi iziskivala velika sredstva, ali možda neće biti neophodna. Moraće da se promijeni ukoliko novi monarh odluči da predstavi i Vels na štitu ili u skladu sa bilo kakvom promjenom kraljevskog standarda.

Kraljevske garancije

Od kompanije "Angostura bitters" sa Trinidada i Tobaga do kovača iz Saseksa Zaka ​​Trelivinga, kraljičine garancije trenutno važe za više od 600 preduzeća koja imaju istoriju snabdijevanja kraljevskog domaćinstva. Brendovi koji uživaju pravo na upotrebu kraljičinog grba na svojim marketinškim materijalima uključuju „Stenvej“ klavire, „Džordans“ pahuljice, „Gordons“ džin i „Svarovski“ kristale, kao i vodoinstalateri, proizvođači ograda, inženjeri zvuka, makaze za živu ogradu i mlinovi za brašno.

Nakon smrti kraljice, oni će izgubiti svoj status, osim ako im njen nasljednik ili drugi član kraljevske porodice ne izda nove garancije – ili novi princ od Velsa. Ovo se možda neće dogoditi brzo. Kada je princ Filip umro, vlasnici njegovih kraljevskih garancija dobili su dvije godine grejs perioda. Novi monarh bi mogao da odluči da prilagodi kriterijume koje treba ispuniti kako bi postao nosilac kraljevskog naloga, na primjer tako što će staviti naglasak na održivost.

Poštanski sandučići i marke

Malo je vjerovatno da će poštanski sandučići Kraljevske pošte sa kraljevskim monogramom kraljice Elizabete, ER, biti uklonjeni. Neki sa GR monogramom kralja Džordža Šestog ostali su u upotrebi do danas, 70 godina kasnije. Pošta će, međutim, promijeniti marke, a koristiće se profilna slika novog monarha.

Zakletve vjernosti

Poslanicima nije dozvoljeno da sjede u Donjem domu, govore u debatama, glasaju ili primaju platu ako se ne zakunu na vjernost kruni. Od 1952. godine, formulacija je glasila: „Ja (ime člana) se zaklinjem svemogućim Bogom da ću biti vjeran i potpuno odan Njenom veličanstvu kraljici Elizabeti, njenim nasljednicima i potomcima, u skladu sa zakonom. Tako mi Bog pomogao“.

Poslanici će morati da polože novu zakletvu njenom nasljedniku. Od novih britanskih državljana se takođe traži da se zakunu da će „biti vjerni Njenom veličanstvu kraljici Elizabeti Drugoj, njenim nasljednicima i potomcima“, a Ministarstvo unutrašnjih poslova će to vjerovatno promijeniti. Skauti se takođe obavezuju da će „vršiti svoju dužnost prema kraljici“, dok se novi pripadnici oružanih snaga zaklinju da će „biti vjerni i odani Njenom veličanstvu kraljici Elizabeti Drugoj, njenim nasljednicima i potomcima“.

Komonvelt

Kraljičina smrt će svakako izazvati političke turbulenicije u pojedinim članicama britanske kraljevine Komonvelta, od kojih 14 zemalja priznaje monarha kao svog šefa države. U mnogim slučajevima njihovi ustavi navode da je kraljica, konkretno, šef države. U ovim zemljama, moraće da se unese izmjena u ustav kako bi se odnosili na njenog nasljednika.

U zemljama kao što su Jamajka, gdje postoji snažan republikanski pokret, i Belize, ove ustavne promjene će takođe zahtjevati referendum, smatraju stručnjaci Komonvelta. Postoje strahovanja da će ova promjena novom monarhu donijeti političke izazove, koji bi se, pošto je Barbados postao republika 2021. godine, mogao suočiti sa gubitkom još jednog istaknutog dijela Karipskog komonvelta.

Debata će se takođe vjerovatno pojaviti u zemljama kao što su Papua Nova Gvineja, Solomonska Ostrva, Tuvalu, Antigva i Barbuda, Bahami, Grenada, Sveti Kits i Nevis, Sveta Lucija i Sveti Vinsent i Grenadini o tome da li bi novi monarh mogao zakonito da imenuje generalnog guvernera, ako ustav relevantne zemlje nije promijenjen tako da se odnosi na kralja, i nastavlja da se odnosi na kraljicu kao šefa države.

Kraljičino ime je takođe unijeto bezbroj drugih zakona koji će zahtjevati prepravku, što neće biti ni jednostavan, a ni jeftin proces, posebno za manje zemlje koje nemaju sopstveno zakonodavstvo.

Među ustavnim monarhijama, Australija, Kanada i Novi Zeland imaju mjere tako da novi monarh automatski postaje šef države, prenosi RTS.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.