Hilari vodi američki “rat” za Arktik

Vašington - Američka državna sekretarka Hilari Rodam Klinton danas je sjeverno od Polarnog kruga, u regionu koji bi mogao da postane novo poprište međunarodne borbe za sirovine. Putovanje Hilari Klinton u sjeverni norveški grad Tromso je njena druga posjeta toj oblasti za samo godinu dana.

Klintonova je donijela poruku o saradnji na jednoj od posljednjih svjetskih granica neistraženih ležišta nafte, gasa i rude, podvlačeći rastuću važnost Sjevernog pola, dok topljenje ledenog pokrivača ubrzava otvaranje novih pomorskih puteva, pristup ribnom bogatstvu i omogućava istražno bušenje okeanskog dna.

SAD i druge pribrežne zemlje Sjevernog ledenog okeana pokušavaju da uspostave saradnju, da riješe teritorijalne sporova i spriječe zagađenje koje razvoj donosi.
 
“Sa strateškog stanovišta, Arktik ima sve veći geopolitički značaj dok se zemlje nadmeću da zaštite svoja prava i prošire svoj uticaj”, rekla je Hilari Klinton u norveškom glavnom gradu Oslu. Vlade treba da se “dogovore, u stvari, o pravilima na Arktiku, tako da razvoj bude ekonomski održiv i ekološki odgovoran”.

U najmanju ruku, SAD i ostali susjedi Sjevernog pola se nadaju da će izbjeći sukob u trci za sirovinama. Zvaničnici kažu da su šanse bolje nego prije samo pet godina kada je Rusija, postavljanjem državne zastave od titanijuma na dnu okeana, iznijela zahtjev za svoju prevlast na Arktiku i nad tamošnjim rezervama nafte, procjenjenim na devet hiljada milijardi dolara.
Topljenje Sjevernog pola šansa za Evropu
Sjedinjene Države ne priznaju zahtev Rusije i imaju svoj, zajedno sa Danskom, Norveškom i Kanadom, dok kompanije od “Ekson Mobila” do “Rojal Dač Šela” žele da što prije stupe u na akciji. Kina takođe drži na oku polarni region.

Moskva je donekle ublažila napetost obećavši da će zahtjeve postaviti kroz proces dogovoren u Ujedinjenim nacijama. Ali, Vašington tek treba da ratifikuje Konvencija o pravu mora iz 1982. koja reguliše upotrebu okeana za vojne svrhe, transport i rudarstvo.

Konvenciji je pristupilo 160 zemalja, a Obamina administracija traži novu ratifikaciju u Senatu i Kongresu SAD. Odbijanje ratifikacije značilo bi da bi SAD mogle biti isključene iz podjele plijena.

Zalažući se za ratifikaciju, Hilari Klinton je prošle nedjelje rekla u Senatu da će Konvencija omogućiti da SAD steknu prava na naftu i gas na 600 milja (1.000 kilometara) unutar Sjevernog polarnog kruga.

 Zagrijevanje je na Arktiku najmanje dva puta brže nego bilo gdje drugdje na Zemlji, preteći da podigne nivo svih svjetskih mora do metar ipo u ovom vijeku, i da za četvrtinu poveća zagađenje već tokom naredne decenije. Te promene ne samo što će ugroziti polarne životinje i starosjedeoce, već i ostrva i probalje okeana i mora, od Floride do Bangladeša.

Ali, Evropljani tako nalaze nove pomorske puteve ka Kini, bar tokom ljeta, 40 odsto kraće od sadašnjih kroz Sredozemno more i Suecki kanal i dalje Indijskom okeanom. I sjeverozapadni prolaz između Grenlanda i Kanade može značajno ubrzati putovanje tereta između ključne holandske luke Roterdama i luka u Kaliforniji.

 

Arktički savjet od osam zemalja, koji se osniva u Tromsu, nada se da će upravljati novim mogućnostima na odgovoran način. Hilari Klinton je u petak pozvala vlade da počnu da sarađuju. Uz to oni sada pokušavaju i da donesu zajedničke planove za sprečavanje izlivanja nafte i drugog zagađenja Sjevernog pola.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.