Foto: Flandrija ne želi da finasira budžet Belgije
BRISEL - Kriza u Belgiji je nastavljena, kao i flamansko-valonski spor o tome ko više ulaže u državni budžet, pa bi opcije o podjeli zemlje ili još labavijoj zajednici mogle da postanu izvjesnije, javile su agencije.
Nije uspio pokušaj obnavljanja Belgije, o čemu je prije mjesec svečano govorio Elio di Rupo, predsjednik Socijalne partije frankofonog regiona Valonija. Di Rupo je predao kralju Albertu Drugom molbu za napuštanje dužnosti glavnog posrednika na međustranačkim pregovorima za formiranje vlade.
Pregovori su propali pošto političari nisu mogli da usaglase budžet za iduću godinu. A ako do 31. decembra Belgija ne dostavi Evropskoj komisiji svoj budžet i program strukturnih reformi državnog sektora - kraljevina će biti kažnjena sa 700 miliona evra u skladu sa novim propisima budžetske discipline u evrozoni.
I sve to na fonu beskrajne unutrašnje političke krize.
Belgija već više od godinu i po živi bez prave vlade. U osnovi međupartijskih rasprava jeste stari spor između Flandrije i Valonije o tome ko od njih više ulaže u nacionalnu ekonomiju, dakle i u budžet. Potpuno je očigledno da prilično jaka Flandrija u uslovima evropske krize ne želi više da finansira socijalne rashode i neefikasnu ekonomiju Valonije.
Ovih dana je Bart de Vever, lider najveće partije - "Nova flamanska alijansa" to rekao otvoreno, istakavši da bi Flandrija sama po sebi mogla da ostvari ekonomske pokazatelje Njemačke.
Flandrija je zbog finansijskih i ekonomskih prednosti u povoljnijem položaju od Valonije i flamanske političke snage na svaki način - pokazuju ovu nadmoć, navodi "Glas Rusije".
Stručnjaci smatraju da Valonija sama po sebi, odvojena od Belgije, ne predstavlja ništa. Zato su prije mjesec frankofoni čak učinili ustupke Flamancima u podjeli državnih ovlašćenja.
Međutim, ni ovi manevri nisu doveli do racionalnog rješavanja krize vlade. Treba imati u vidu da je na politički sukob u belgijskoj kraljevini mnogo uticalo pogoršanje opšteevropske situacije.
Separatisti su dobili dodatne motive za rekonstrukciju postojećeg modela državnog uređenja zemlje. Belgijska vrhovna vlast, koju predstavlja monarh, još nekako uspijeva da integriše različite političke tendencije. Dok je kralj živ i zdrav, proces raspada Belgije sporo će se odvijati.
Sa svoje strane frankofoni Valonci su prinuđeni da se bore za svoje mjesto pod suncem pošto imaju slabu ekonomiju. Povodom ideje da se pridruže Francuskoj u svojstvu autonomije zvanični Pariz je jasno stavio do znanja da Francuzima još jedan "depresivan region" nije potreban.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.