Evropska komisija predlaže zakon koji bi trebalo da zaustavi krčenje šuma

BRISEL - Evropska komisija je danas predložila zakon prema kojem će proizvodi koji se pojavljuju na evropskom tržištu morati da imaju dokaz da njihova proizvodnja ne doprinosi krčenju i uništavanju šuma.

Predložena pravila trebalo bi da obezbjede da proizvodi koje građani kupuju, koriste i konzumiraju na tržištu Unije ne dovode do krčenja šuma i njihove degradacije širom svijeta.

Glavni uzrok krčenja šuma je ekspanzija poljoprivrednog zemljišta radi proizvodnje soje, palminog ulja, govedine, kafe i kakaa kao i nekih njihovih nusproizvoda, prenosi Rojters.

Prema predlogu uredbe, uvela bi se obavezna dubinska analiza za kompanije koje te proizvode žele da plasiraju na evropsko tržište, na koje bi pristup imali samo oni proizvodi koji su u skladu sa zakonom i koji nisu povezani s krčenjem šuma.

Prijedlog Komisije usledio je nakon što su svjetski lideri zemalja, uključujući Brazil, Kinu i Maleziju, obećali da će se okončati krčenje šuma do 2030. na klimatskom skupu COP26 u novembru.

Emisije iz sektora korišćenja zemljišta, od kojih je većina uzrokovana krčenjem šuma, drugi su glavni uzrok klimatskih promjena nakon izgaranja fosilnih goriva.

“Propisi o krčenju šuma koje stavljamo za sto najambiciozniji su zakonodavni pokušaji za riješenje ovih problema širom svijeta”, rekao je komesar EU za okolinu Virginijus Sinkevičius.

“Nacrt zakona EU protiv krčenja šuma predstavlja veliki korak napred u borbi za zaštitu ugroženih šuma u svijetu”, rekao je Niko Muzi, direktor organizacije Mighty Earth na području Evrope.

On je dodao da zakon treba osnažiti jer izostavlja prirodne ekosisteme kao što su savane, močvare i tresetišta i kritikuje što njime nije obuhvaćena guma, proizvod koji predstavlja najveću pretnju za šume.

Osim prijedloga uredbe o suzbijanju krčenja šuma, Komisija je predložila nova pravila za olakšavanje otpreme otpada unutar Unije.

Komisija je takođe predstavila novu strategiju za tlo s ciljem osiguravanja da sva evropska tla budu obnovljena, otporna i dovoljno zaštićena do 2050. godine.

“Kako bi borba protiv klimatskih promjena i kriza povezanih s bioraznolikošcu bila uspješna na globalnom nivou, moramo preuzeti odgovornost za djelovanje u zemlji i inostranstvu. Naša regulativa o krčenju šuma odgovara zahtijevima građana za smanjenjem učešća EU u krčenju šuma i unapređenju održive potrošnje. Naši novi propisi koji regulišu otpremu otpada osiguraće da izvoz otpada ne šteti okolini ili zdravlju ljudi na drugim mjestima. A naša strategija tla učinice tla zdravim, koristiće ih na održiv način i pružiti im pravnu zaštitu koja im je potrebna”, izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije Frans Timermans.

U zadnjih 30 godina, izmedu 1990. i 2020. iskrčeno je 420 miliona hektara šuma, što je površine veća od Evropske unije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.