Evropa se smanjuje: Evo koliko ćemo stanovnika imati 2100. godine

Populacija Evrope u stalnom je porastu posljednjih godina, ali uskoro će doći do vrhunca, a zatim i do opadanja, piše De Lokal.

Ilon Mask nedavno je tvitao “Italija nestaje!” na vijest da je stopa nataliteta u zemlji na istorijskom niskom nivou, dok je smrtnost i dalje visoka.

Smanjenje stanovništva

Dana 1. januara 2023., stanovništvo Italije je iznosilo 58,85 miliona, 179.000 manje nego prethodne godine, uprkos povećanju broja stanovnika rođenih u inostranstvu za 20.000. U 2022. godini u zemlji je zabilježeno manje od 7 novorođenčadi i više od 12 umrlih na 1.000 stanovnika.

Međutim, broj 100-godišnjaka dostigao je skoro 22.000, što je povećanje od preko 2.000 u odnosu na 2021. i najviši nivo ikada, prema nacionalnom statističkom uredu Istat.

Smanjenje i starenje stanovništva nije samo italijanski trend. Predviđa se da će broj stanovnika u Evropskoj uniji do 2100. godine pasti za 27,3 miliona, ili 6 odsto, u odnosu na 2022. godinu, pokazuju najnoviji podaci statističkog ureda EU Eurostat.

Stanovništvo EU, 451 milion na dan 1. januara 2023., konstantno raste posljednjih decenija zbog povećanja očekivanog životnog vijeka i pozitivne neto migracije (više ljudi dolazi u EU nego što odlazi).

Očekuje se da će se to nastaviti, iako sporijim tempom, do 2029. godine, kada će početi da opada. U nekim zemljama EU pad će se desiti ranije, dok će u drugim biti vidljiv tek kasnije.

Kratkoročni porast stanovništva

Populacija EU je već opala 2020. i 2021. zbog dodatnih 1,2 miliona smrtnih slučajeva povezanih s pandemijom KOVID-19. 2022. je došlo do oporavka, takođe zbog dolaska skoro 4 miliona izbjeglica iz Ukrajine.

Na osnovu pretpostavki vezanih za natalitet, mortalitet i migracijske trendove, Eurostat predviđa da će populacija EU dostići vrhunac na oko 453 miliona ljudi 2025. godine, a zatim polako opadati i dostići 420 miliona 2100. godine.

U Italiji je stanovništvo već počelo da opada i očekuje se da će pasti sa 59 miliona u 2022. na 50,1 milion u 2100. godini (-15 procenata). Za Španiju će pad biti sa 47,4 na 45,1 milion (-5 odsto) nakon vrhunca od 50,5 miliona 2045. godine.

Međutim, najveći pad predviđa se za Latviju (-38 odsto), Litvaniju (-37 odsto) i Grčku (-31 odsto).

S druge strane, Luksemburg, Malta, Švedska, Irska, Kipar, Belgija, Austrija, Danska, Holandija i Njemačka će do 2100. godine imati porast stanovništva.

Predviđeno je da će broj stanovnika porasti sa 10,4 na 13,2 miliona (+27 procenata) za Švedsku i sa 8,9 na 9,5 miliona (+6 procenata) za Austriju. Očekuje se da će se stanovništvo Danske povećati sa 5,8 na 6,1 milion (+4 procenta), ali će biti u padu od 2075. Njemačka će takođe doživjeti rast stanovništva, sa 83,2 u 2022. na 84,1 milion (+1 odsto) u 2100. godini, nakon vrhunac od 85,2 miliona u 2030.

Za Francusku će populacija ostati oko 68 miliona nakon što će dostići 70,7 miliona oko 2045. godine.

Stanovništvo Norveške i Švajcarske, koje nisu u EU, takođe će doživjeti veliki porast, sa 5,4 na 6,7 miliona (+24 odsto) i sa 8,7 na 10,1 miliona (+15 odsto) u 2100. godini u odnosu na 2022. godinu.

Ove projekcije “imaju dug vremenski horizont, što znači da što se više udaljavamo od prve posmatrane godine (2022.), to više opada njihova tačnost”, rekao je portparol Evropske komisije za The Local.

- U principu, plodnost i migracije su glavne determinante promjene stanovništva. Podaci ukazuju na kontinuirani pad ukupne stope fertiliteta za gotovo sve zemlje EU u posljednjih nekoliko decenija i na veliku volatilnost migracija, posebno zbog situacije u Siriji i Ukrajini - dodao je.

Za Italiju i Španiju, “pad treba posmatrati kao rezultat ukupnog fertiliteta, mortaliteta i migracijskih trendova. Kontinuirano opadajuća stopa fertiliteta u prošlosti i visoka volatilnost migracija za dvije zemlje igraju ključnu ulogu u projektovanim rezultatima”, nastavio je portparol.

- Za zemlje sa projektovanim porastom stanovništva, objašnjenje je opet u kombinovanom utjecaju fertiliteta, mortaliteta i migracijskih trendova. Rezultat za Njemačku, koja ima veliki migracijski priliv, posebno je vođen pretpostavkom o povećanju nataliteta - rekao je.

Manje mladih, više starijih

Istovremeno, predviđa se da će udio djece i mladih (uzrasta od 0 do 19 godina) u ukupnoj populaciji pasti sa 20 odsto u 2022. na 18 odsto do kraja stoljeća. Ova projekcija se odnosi na sve zemlje, osim Njemačke, gdje bi se udio mladih trebao povećati sa 18,6 odsto u 2022. na 19,5 odsto u 2100. godini.

Očekuje se i pad udjela radno sposobnog stanovništva (20-64 godine), sa 59 odsto u 2022. na 50 odsto u 2100. godini, pri čemu će sve naše zemlje biti pogođene.

S druge strane, predviđa se povećanje udjela ljudi starijih od 65 godina. Konkretno, predviđa se više nego udvostručenje udjela onih koji imaju 80 i više godina, sa 6 odsto na 15 odsto ukupne populacije. U Italiji i Španiji to će dostići 16 odsto, dok će u ostalim zemljama taj udio biti oko 13-14 odsto.

Procvat 100-godišnjaka

Najupečatljiviji trend, međutim, odnosi se na ljude za koje se predviđa da će postati stariji od 100 godina do 2100. Očekuje se da će se njihov ukupan broj povećati više od 14 puta, sa 126.056 u 2022. na 1,8 miliona u 2100. Od toga, više od 1,3 miliona će biti žene.

U Danskoj se očekuje da će se broj stogodišnjaka povećati sa 1.220 u 2022. na 24.004 u 2100. godini; u Njemačkoj sa 23.513 na 318.927; u Španiji sa 14.288 na 244.341; u Francuskoj sa 29.209 na 313.489; u Italiji sa 19.714 na 242.073; u Austriji sa 1.677 na 33.550; u Švedskoj sa 2.662 na 43.840; u Norveškoj sa 1.309 na 25.786 iu Švajcarskoj sa 1.888 na 40.132.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.