Svijet
Foto: Ilustracija
NjUJORK- Ispod holandskog močvarnog područja s vjetrenjačama nalaze se najveće evropske rezerve prirodnog gasa.
Prostrano polje Groningen ima dovoljno neiskorišćenih kapaciteta da zamijeni već ove zime veći dio gasa koji je Njemačka nekada uvozila iz Rusije.
Umjesto toga, ovo polje je u postupku gašenja, a Holandija odbija pozive da nastavi eksploataciju, čak iako se Evropa priprema za možda najtežu zimu od Drugog svjetskog rata, piše "Blumberg".
Razlog odbijanja leži u tome što je bušenje gasa u Groningenu dovelo do niza potresa tla i jer holandski zvaničnici ne žele da rizikuju reakciju stanovnika kršenjem obećanja da će zatvoriti to polje.
Groningen je bio glavni oslonac za snabdjevanje Evrope gasom od 1963. Čak i poslije pola vijeka, još uvijek ima oko 450 milijardi kubnih metara gasa koji se može izvući, a čija je vrijednost oko 1.000 milijardi dolara. Što je još važnije, ima prostora za ekstrakciju oko 50 milijardi kubnih metara godišnje više nego što se trenutno vadi, prema procjeni britanskog Šela, jednog od dva glavna partnera uključenih u posao.
Mještani, međutim, kažu da kontinent treba da potraži gas negdje drugdje.
Vilnur Holar (50), koji živi u Groningenu skoro dvije decenije, kaže da je 2004. kupio kuću koja je tada „bila palata“ sa vitražima i bogatom kamenom ornamentikom. Ali, kao i hiljade domova u ovoj oblasti, oštećena je od potresa; puna je pukotina i fasada tone. „Moja kuća se pretvorila u ruinu“, jada se on.
Od približno 327.000 domova u ovom regionu, najmanje 127.000 prijavilo je neku štetu, prema Institutu za rudarska oštećenja Groningena. Više od 3.300 zgrada je srušeno u toj oblasti od 2012. godine, jer su ih zemljotresi učinili nesigurnim, prenosi holandska televizija NOS.
Holandski ministar rudarstva Hans Vijlbrief ističe da je opasno nastaviti sa bušenjem, ali da njegova zemlja ne može da ignoriše muku s energijom u drugim dijelovima Evrope. Nedostatak gasa „mogao bi nas natjerati da donesemo tu odluku (o bušenju)“, kaže on, dodajući da bi, ako bolnice, škole i domovi ne mogu da se griju kako treba, to moglo biti bezbjednosno pitanje.
Prema Šelu, povećanje vađenja gasa u Groningenu moglo bi da se pokrene skoro odmah, što bi bilo više nego dovoljno da zamijeni 46 milijardi kubnih metara koje je Njemačka uvezla iz Rusije prošle godine.
Holandski zvaničnici, međutim, smatraju da bi za Njemačku, ako joj treba više više energije, sigurnija opcija bila da produži radni vijek njenih nuklearnih elektrana.
Komesar Evropske unije za unutrašnje tržište Tijeri Breton izjavio je nedavno da bi Holandija trebalo da preispita svoju odluku o zatvaranju Groningena, a na holandskog ministra rudarstva pritisak vrše i kolege iz drugih zemalja EU, ali vlada ove zemlje se za sada drži svog stava.
Holandski premijer Mark Rute kaže da neće u potpunosti isključiti moguće korišćenje Groningena za povećanje snabdevanja gasom, ali „samo u ekstremnom slučaju ako sve krene naopako“, uz opasku da za tim trenutno nema potrebe.
Umjesto povećanja proizvodnje gasa, Holandija se opredijelila za to da ukine ograničenja za elektrane na ugalj kako bi obezbijedila energetsku bezbjednost, pridruživši se drugim članicama EU u okretanju ka energentu koji jako zagađuje atmosferu. Takođe je udvostručila kapacitete za uvoz tečnog prirodnog gasa i pojačala punjenje skladišta gasa kako bi obezbijedila da ona budu popunjena 80 posto prije zime, piše "Blumberg".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
