EU: Tramp može smanjiti pritisak na Balkan

Brisel - Dosad najavljena spoljna i bezbjednosna politika novog američkog predsjednika Donalda Trampa može izazvati duboke promene u Evropi i smanjiti pritisak na Balkan.

To se navodi u prvim analizama i komentarima "hladne glave" u Evropskoj uniji čiji su lideri potpuno zatečeni dolaskom Trampa na čelo Bijele kuće.

U većini analiza, izjava političara i čelnika vlada i institucija EU i dalje se iskazuje velika zbunjenost, odbojnost i strahovi da će Tramp najavom većeg uvažavanja Rusije i drugih svjetskih činilaca u rešavanju globalnih problema, evropske saveznike bar dijelom prepustiti sebi samima.

Ali, pojavila su se i mišljenja da "zaokret Tramp" ka multi-polarnom svetu može donijeti veću stabilnost i samoj Evropi, i uz zaustavljanje širenja NATO prema ruskim granicama, a moguće i na Balkanu, dovesti do napuštanja naročito prema Rusiji hladnoratovske i u svijetu intervencionističke politike prethodnih američkih administracija, a koja bi bila nastavljena da je na čelo Bijele kuće došla Hilari Klinton.

Otud su neki komentatori zaključili da je realno očekivati da Trampova najavljena spremnost da pragmatično s Rusijom krene u dogovoreno slamanje Islamske države i svih terorista u Siriji i spremnost da se krene i ka rješavanju ukrajinske krize, može naterati Evropu da se usredsredi na sopstvene duboke nedaće i podjele.

To bi dovelo i do smirenijih, realnijih rješenja takođe za Zapadni Balkan, gdje se potencijalna bezbjednosna žarišta i dalje i u samoj EU i NATO vide u BiH, Makedoniji, pa i unutrašnjoj situaciji na Kosovu i odnosima Prištine i Beograda.

U Americi takvih analiza još nema, i štaviše, preovlađuju ocjene da bi Trampova saradnja s ruskim vođstvom i predsjednikom Vladimirom Putinom teško uzdrmala povjerenje Evropljana u savezništvo s Amerikom.

Mediji s one strane Atlantika su prenijeli ocenu stručnjaka za međunarodne odnose na Univerzitetu u Vestminsteru Ajdana Hehira da su posebno uznemireni Ukrajina i Gruzija i da "izbor Trampa za predsjednika zato uvećava opasnost od rata u Evropi, a Trampovo predsjednikovanje ima zloslutne posljedice za baltičke države i Balkan".

Drugačija mišljenja su počela da izlaze na vidjelo u Evropi i tako je francuski sajt koji se bavi strategijskim i bezbjednosnim pitanjima Atlantiko uvjeren da će se "ton promjeniti i neposredan dogovor Tramp-Putin će moći da doprinese smanjivanju zategnutosti naročito u Ukrajini".

"Dok će", dodaje Atlantiko, "vjerovatno biti zakočeno širenje NATO na prostoru pred ruskim granicama i na Balkanu, što će uticati na uklanjanje jabuka razdora u odnosima Amerike i Rusije".

Evropski lideri i političari nastoje da dokuče prije svega ko će voditi spoljnu politiku, a ko će biti na čelu bezbjednosnog tima Trampove administracije, pa se na položaju šefa diplomatije vide Bob Korker, predsjednik Odbora za spoljne poslove u Senatu, kao i iskusni republikanski političar Njut Gringrič.

Ministar odbrane bi trebalo da bude penzionisani general Majk Flin, s iskustvom ranijeg šefa vojne obaviještajne službe.

Ovi i još neki oprobani političari, poput bivšeg gradonačelnika Njujorka Rudija Djulijanija, trebalo bi da unesu zrelost, ozbiljnost, jasnu strategiju, što mnogi u Evropi i Americi smatraju da sam Tramp nema.

Ali da bi zaokret ka dogovaranju sa ključnim svjetskim činiocima i stav da se američki partneri u Evropi i svijetu sami moraju više pobrinuti i platiti za svoju odbranu mogao da dobije "zeleno svijetlo" i kod kuće, Tramp mora prije svega ubijediti moćni vojno-industrijski kompleks i republikansku elitu.

Svi u "normalnom svijetu" žele da se uništi velika teroristička globalna prijetnja Islamske države i Al-kaide u Siriji i Trampov glavni diplomatski savjetnik Valid Fares je potvrdio da će novi američki predsjednik "sklopiti sporazume, sjesti za sto s ruskim vođima i oni će razgovarati o sveukupnoj svjetskoj situaciji, uključujući Krim".

To znači, po ocijeni Faresa, kako da se dođe do pomirenja, kako da se ponovo sklopi sporazum s Ukrajinom, a kako je dodao, Tramp "neće biti agresivan u angažovanju s Rusima, ali će ujedno biti vrlo jasan da takva ne smije biti ni ruska strana".

Fares je naglasio da je "Rusija hiper-nuklearna svjetska sila, stalna članica SB UN, uključena bitno u mnoge okvire i svjetska zbivanja "i da rješenje krize u Siriji bez saradnje s Rusijom jednostavno nije moguće, ali je nužno da u to budu uključeni svi regionalni činioci i da se zna ko će moći da uspostavi političku vlast i jamči pomirenje na područjima s kojih budu uklonjeni islamski teroristi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.