Svijet
Foto: Agencije
BRISEL - Evropska komisija službeno je proglasila Španiju, Italiju, Grčku i Kipar zemljama "pod migracijskim pritiskom" u svom prvom godišnjem izvještajuo azilu i migracijama.
Ova odluka, predstavljena juče, znači da će ove četiri mediteranske zemlje, koje su se prošle godine suočile s "nerazmjernim brojem" dolazaka migranata, tokom 2026. dobiti pomoć od ostatka Unije kroz novi sistem preseljenja tražioca azila ili finansijskih doprinosa, piše "Euronjuz".
Mehanizam obvezne solidarnosti
Ova procjena temelj je za aktivaciju takozvanog Godišnjeg fonda solidarnosti, mehanizma koji određuje ukupan broj tražioca azila za preseljenje i iznose finansijskih kompenzacija. Iako prijedlog fonda još nije javan, o njemu će raspravljati države članice, koje bi konačnu odluku o veličini i udjelima solidarnosti trebale donijeti do kraja ove godine.
Svaka država članica, osim onih pod pritiskom, moraće doprinijeti razmjerno svojoj populaciji i BDP-u. Na raspolaganju su im tri opcije: preseljenje određenog broja tražioca azila, plaćanje 20.000 evra po osobi koju ne presele ili finansiranje operativne podrške u državama koje su najviše opterećene. Zakonom je utvrđen minimalni kapacitet fonda od 30.000 preseljenja i 600 milijuna evra finansijskih doprinosa.
Zemlje "u riziku"
Izvještaj Komisije identifikuje i 12 država "u riziku od migracijskog pritiska", a među njima je i Hrvatska, uz Belgiju, Bugarsku, Njemačku, Estoniju, Irsku, Francusku, Letonija, Litvanija, Holandija, Poljsku i Finsku.
Od ovih se zemalja zahtijeva da pruže solidarnost, ali njihova situacija će ponovo biti procjenjivana kako bi se izbjegle nerazmjerne obaveze.
Hrvatska se nalazi i u trećoj grupi zemalja klasifikovanih kao one koje se suočavaju sa "značajnom migracijskom situacijom", zajedno s Bugarskom, Češkom, Estonijom, Austrijom i Poljskom. Iako i one moraju učestvovati u mehanizmu solidarnosti, mogu zatražiti izuzeće od svojih kvota, koje potom mora potvrditi Komisija i odobriti druge države članice.
Pobuna na istoku Unije
Međutim, sistemu predviđenom Paktom o migracijama i azilu i dalje se protive neke države članice. Mađarski premijer Viktor Orban, poljski Donald Tusk i slovački Robert Fico već su najavili da neće provoditi pravila EU, jer ne žele doprinijeti ni finansijski ni prihvatom migranata.
- Poljska neće prihvtati migrante prema Migracijskom paktu. Niti ćemo plaćati za to - napisao je Tusk na društvenim mrežama.
Evropski povjerenik za unutarnje poslove Magnus Bruner potvrdio je da Budimpešta i Varšava Komisiji nisu čak ni predstavile svoj plan provođenja Pakta. Visoki zvaničnik EU izjavio je da bi odbijanje doprinosa predstavljalo "kršenje obaveza prema pravu EU", što bi moglo dovesti do postupka zbog povrede prava protiv tih zemalja kada uredba stupi na snagu 2026. godine.
Prema izvještaju Komisije, opšta migracijska situacija u EU je poboljšana, s ilegalnim prelascima granica smanjenim za 35 odsto u perioda od jula 2024. do juna 2025. godine. Uprkos tome, Komisija kao ključne izazove s kojima se Unija i dalje suočava navodi neregularne dolaske, neovlaštena kretanja migranata unutar EU, te instrumentalizaciju migracija od strane Rusije i Bjelorusije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
