EU: Najveći izazov od rata u SFRJ

Brisel - EU odlučila da suspenduje pregovore o liberalizaciji viznog režima i saradnji sa Rusijom, saopštio je predsjednik Evropskog savjeta Herman van Rompej.

Evropa se, prema ocijeni Van Rompeja, suočava sa najvećim izazovom od sukoba u bivšoj Jugoslaviji.

Evropski lideri dogovorili su se na današnjem sastanku u Briselu da uvedu trostepene sankcije Rusiji, koje će se sprovoditi u zavisnosti od odnosa Moskve prema krizi u Ukrajini.

Kako je saopštio predsjednik Evropskog savjeta Herman van Rompej, u prvom stepenu EU će suspendovati pregovore o viznoj liberalizaciji s Rusijom, a članice Unije neće učestvovati na samitu G8 u Sočiju.

Van Rompej je zatražio od ruskih oružanih snaga da se smjesta povuku iz Ukrajine, a najavljeni referendum o nezavisnosti Krima nazvao je "nelegalnim".

Drugi stepen sankcija EU prema Rusiji mogao bi obuhvatiti zabranu putovanja i zamrzavanje ruske imovine, upozorio je Van Rompej, pozvavši Moskvu da se vrati za pregovarački sto s ukrajinskim vlastima.

Kao treći korak, ukoliko Rusija nastavi sa koracima koje vode ka eskalaciji i destabilizaciji Ukrajine, predsjednik Savjeta je naveo "široke ekonomske mjere sa dugoročnim posljedicama po odnose EU u njenih članica sa Rusijom", ali nije želio da otkrije detalje o prirodi tih mjera.

On je ukazao da je radnim gupama u EU već naloženo da počnu da pripremaju navedene mjere, kako bi one što prije mogle biti primijenjene.

Van Rompej je ukrajinsku krizu okarakterisao ''možda najvećom prijetnjom na našem kontinentu, još od ratova na Balkanu'' devedesetih godina prošlog vijeka.

U zajedničkom saopštenju koje je Van Rompej pročitao navodi se da, EU od Moskve traži da povuče trupe u baze i pristupi dijalogu sa Kijevom u okviru kontakt grupe u koju je EU spremna da se uključi.

"Snažno osuđujemo ničim izazvano kršenje ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta od strane Ruske federacije i pozivamo Rusku Federaciju da hitno povuče oružane snage u stalne baze u skladu sa relevantnim sporazumima", navedeno je u saopštenju.

"Ukoliko Rusija ne preduzme poruke u ovom pravcu, suočiće se sa ozbiljnim posljedicama po bilateralne odnose sa EU", upozorio je Van Rompej.

On je rekao da je možda iznenađenje što su vođe EU usvojile neke odluke i zapretile dodatnim sankcijama Rusiji, ali je to, kako je objasnio, posljedica i odluke krimskog parlamenta da proglasi prisajedinjenje Rusiji.

"Mi imamo važne odnose s Ukrajinom i Rusijom i spremni smo da s njima krenemo u šire multilateralne inicijative", dodao je predsjednik Evropskog savjeta.

Predsjednik Savjeta je naglasio da je ponuda Ukrajini da potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju još na stolu i nagovijestio da bi ona uskoro mogla biti dopunjena statusom kandidata.

"Pripreme za politička poglavlja su u toku", rekao je on.

Predsjednik Evropske komisije Žose Manuel Barozo rekao je da je usvojen 11 milijardi evra težak paket ekonomske pomoći Ukrajini, naglasivšsi da je to dokaz da EU stoji iz Ukrajine ne samo na djelu, nego i na riječima. Izražena je spremnost da sa Ukrajinom potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Sem toga, najavili su i intenziviranje pregovora o viznoj liberalizaciji I uključivanje Ukrajine u treći energetski paket kako bi se smanjila energetska zavisnost od Rusije.

Britanski premijer Dejvid Kameron rekao je, nakon sastanka u Briselu, da poslovi sa Rusijom ne mogu da se nastave u dosadašnjem obliku.

Odluka o zamrzavanju imovine i zabrani putovanja mogla bi da bude donijeta veoma brzo ukoliko ne dođe do napretka u dijalogu, dodao je on.

Predsjednik britanske vlade ocijenio je da se "trenutno suočavamo sa najozbiljnijom krizom u Evropi u ovom vijeku".

Sjedinjene Države takođe su najavile sankcije protiv Moskve, poput pooštravanja viznog režima, zamrzavanja imovine pojedinih ruskih zvaničnika i smanjenja poslovnih veza između dvije zemlje.

Parlament ukrajinske pokrajine Krim donio je odluku da se priključi Ruskoj Federaciji, a proruska pokrajinska vlada najavila je da će referenduom o statusu ovog poluostrva u Crnom moru, biti održan 16. marta.

Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov odbio je da se sastane sa svojim novim ukrajinskim kolegom, kao i da se napravi "kontakt-grupa" koja bi radila na rješenju krize, uprkos velikim pritiscima američkog državnog sekretara Džona Kerija i evropskih ministara. Lavrov i Keri sastali su se i danas u Rimu, ali približavanje stavova o krizi u Ukrajini još nije na vidiku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.