Dugovima protiv korone: Postoji li solidarnost u EU?
To se nikada ranije nije desilo: EU odobrava zaduživanje bez granica, kako bi se suzbila kriza izazvana korona-virusom.
Pritom se ne radi o besplatnoj karti, jer novac treba da daju tržišta.
Ministri finansija Evropske unije na telefonskoj konferenciji su donijeli odluku o aktiviranju klauzule za hitne slučajeve Pakta stabilnosti i rasta, piše Dojče vele.
Zemlje članice EU inače godišnje mogu da se zaduže samo tri procenta od svoje privredne snage. Ukupan teret duga ne bi smio da nadmaši 60 odsto BDP.
Ta kruta pravila, o kojima se u prošlosti toliko intenzivno diskutovalo, sada su privremeno suspendovana. Sve zbog korona-virusa.
U borbi protiv njegovog širenja, zemljama će privremeno biti omogućeno da na tržištima kapitala prodaju obveznice, kako bi mogle da finansiraju pakete pomoći za privredu. Ministri finansija žele najveću moguću fleksibilnost. "Slobodne noge" kako kaže predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Ograničiti šok
"Značajan ekonomski pad koji se očekuje ove godine, zahtijeva odlučan, ambiciozan i koordinisan odgovor", navodi se u saopštenju ministara nakon video-konferencije. "Moramo odlučno da reagujemo, kako bi šok bio što kraći i kako ne bi nanio dugoročnu štetu našoj privredi, i kako ne bi srednjoročno podrivao naše javne finansije."
Prije nego što je razgovorao sa svojim evropskim kolegama, njemački ministar finansija Olaf Šolc (SPD) je donio odluku o novom zaduživanju za ovu godinu u iznosu od 156 milijardi evra. Tim senzacionalno visokim, novim zaduženjem, takozvana "crna nula", dakle uravnotežen budžet, u Njemačkoj je istorija.
Pakt stabilnosti i dalje na snazi
Portparol njemačkih demohrišćana u Evropskom parlamentu, Markus Ferber (CSU) ukazuje na to da odluka ministara nije besplatna karta za neobuzdana zaduživanja. Zavisi od toga da li će finansijska tržišta uopšte pozajmiti novac po podnošljivoj cijeni zemljama koje su teško pogođene korona-krizom, poput Italije, piše DW.
Kamatna stopa za desetogodišnje italijanske državne obveznice već iznosi tri procenta. Njemačke obveznice su i dalje sa negativnim kamatnim stopama.
"Države članice dobijaju više manevarskog prostora, ali Pakt stabilnosti i rasta i dalje nije suspendovan. Pitanje održivosti duga i dalje ostaje otvoreno. Zemlje poput Italije i Francuske, koje nemaju velikog manevarskog prostora ne mogu praviti prevelike dugove. Zemlje, poput Njemačke pritom raspolažu za više prostora", kaže za DW Markus Ferber.
Korona-obveznice
Italijanski premijer Đuzepe Konte zato zahtijeva da države EU zajedno preuzmu dugove u vidu "korona-obveznica". Time bi Italija takoreći mogla da pozajmi kreditnu sposobnost od Njemačke i drugih solventnih država, kako bi novac dobila po niskim kamatama. Socijalisti u Evropskom parlamentu izričito podržavaju zajedničko zaduživanje.
"S obzirom da Evropa treba da se izbori sa najvećim izazovom nakon Drugog svjetskog rata, mi Evropljani bi morali da budemo solidarni jedni za druge", zahtijeva predsjednica poslaničkog kluba socijalista, Irače Garsija iz Španije.
Stručnjak za finansije demohrišćana, Markus Ferber odbacije "korona-obveznice". "Uvijek se radi o istom principu. Rizici bi trebalo da budu prebačeni na druge zemlje. Odgovornost bi trebalo da se prenese. To ne može da funkcioniše, jer to dugoročno vodi ka tome da više nećemo moći da se rešimo korona, odnosno evro-obveznica. To znači ulazak u dužničku zajednicu."
Pomoć iz ESM?
ESM ima kreditnu-"pogonsku snagu" od 420 milijardi evra. Ona se bazira na 80 milijardi evra sopstvenih sredstava, koje su države članice evrozone uplatile, piše DW.
Poslanik Evropskog parlamenta Markus Ferber upozorava da ESM ne bi trebalo sada koristiti. Sada se radi o paketima pomoći za privredu, koje bi države trebalo da finansiraju.
Ukoliko po završetku krize pojedine države zapadnu u fiskalne probleme, onda je vrijeme za ESM. "Zato bi barut ESM-a, njegova pogonska snagu trebalo da ostane suva, jer probleme ćemo tek imati kada korona bude pobeđena i kada privreda bude počela ponovo da se pokreće. Tada ćemo na tržištu kapitala vidjeti da li poverioci još uvijek vjeruju državama, koje su u tom trenutku zadužene do grla."
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
