Dojče vele: Ponavljaju li Amerikanci istorijske greške?

Vojni napad SAD na sirijski režim dogodio se tačno na stotu godišnjicu ulaska Amerike u Prvi svjetski rat. Postoje li istorijske paralele?

"Dojče vele" je o tome razgovarao s dvojicom istoričara.

DNj: Predsjednik Tramp je naredio napad na sirijske položaje 6. apria, tačno 100 godina nakon što su Amerikanci ušli u Prvi svjetski rat. Da li je to slučajnost ili se radi o ciljanoj istorijskoj simbolici?

Endrju Baćević: Siguran sam da je to samo slučajnost. Ozbiljno sumnjam da je predsjednik Tramp znao za godišnjicu, nije posebno „potkovan" kad se radi o istoriji. Nama posmatračima je ionako teško da procijenimo Trampove motive. Ako ozbiljno shvatimo ono što kaže, to bi značilo da je odjednom otkrio svoju humanitarnu stranu. Ovaj napad je jasna vojna poruka. Mislim da je moguće da će predsjednik Asad tu poruku ispravno interpretirati i da će sad promjeniti svoje ponašanje. Ipak je vjerovatnije da će je ignorisati i da je ovo samo početak razvoja koji će biti još komplikovaniji i nasilniji od svega što se događalo do sada. Trenutno ne možemo ni naslutiti kakve će to posljedice imati.

Brajan Lin: Kao istoričar ne vjerujem u vezu između ta dva događaja. Očito Tramp ima drugačiji stil vladanja od Obame, on više reaguje. Obamin stil je bio metodički, on je anticipirao posljedice svog djelovanja.

Neki posmatrači su zabrinuti da bi ova vrsta vojne intervencije bez jasne strategije i cilja mogla dovesti do toga da SAD neželjeno „uđe" kompletno u sirijski konflikt. Da li je to opravdano iz istorijskog ugla gledanja?

Endrju Baćević: Apsolutno. Pritom manje mislim na Prvi svjetski rat. Radi se o drugim angažmanima SAD u tom regionu. I to pominjem zato što je ministar spoljnih poslova Tilerson jasno rekao da je cilj američke politike - smjena Asada. Ali lekcija koju smo naučili u Iraku i u Libiji, glasi: riješiti se jednog zlikovca je još najjednostavniji dio. Puno je teže organizovati ono što dođe poslije toga, instalirati vladu nakon diktature. U obije zemlje je to proteklo katastrofalno i bilo je jako skupo. Moramo gledati dakle što ova vlada misli učiniti kako bi taj proces u Siriji protekao bolje. Predsjednik Tramp je svoju odluku donio za samo 48 sati. Očito se nije savjetovao sa ljudima van svog najužeg kruga. Da li je to pametnije, tek će se vidjeti.

Brajan Lin: Zanimljivo je da to pitanje postavlja jedan njemački medij. Jer je i Karl fon Klauzevic bio Nijemac i on je bio uvjeren da je rat po svojoj prirodi neuračunljiv. I u 19. vijeku su mnogi ratovi bili ponajprije reakcija na nešto. Ta tradicija traje već 200 godina, ponekad je vojska bila na kaznenoj ekspediciji ili se jednostavno htjelo pokazati ko je gazda. Mi to nazivamo „diplomatija topova". Njen cilj je zastrašivanje. I ovo sad bi mogla biti jedna akcija kažnjavanja bez dugoročnih posljedica.

Kako do sada ocjenjujete Trampa kao vrhovnog vojnog komandanta poređenju sa njegovim prethodnicima?

Endrju Baćević: Ono što smo vidjeli kod Trampa u predizbornoj kampanji i prvim mjesecima u Beloj kući daje naslutiti da on ima neuravnotežen temperament. On ne razmišlja puno o tome šta kaže i čini. Impulsivan je, ne razmišlja o posljedicama. Ovaj napad se uklapa u to. Iznenadna promjena mišljenja američke vlade u slučaju sirijskog konflikta, sigurno će proizvesti brojna pitanja u glavnim gradovima širom svijeta.

Brajan Lin: Mislim da je to još uvijek teško oceniti. Svaki istoričar koji bi sad o tome nešto rekao, govorio bi više iz svog političkog uvjerenja, a ne na temelju istorijske ekspertize. Mi to ocenjujemo dugoročno, a ne na osnovu toga šta piše "Njujork tajms". To prepuštamo politikolozima, stručnjacima za međunarodne odnose i novinarima.

Endrju Baćević je penzionisani profesor međunarodnih odnosa i istorije na univerzitetu u Bostonu i apsolvent američke vojne akademije u Vest pointu.

Brajn Lin je profesor istorije i umetnosti na univerzitetu A&M u Teksasu i bivši predsjednik Društva za vojnu istoriju.

Intervju je vodio Mihael Knige.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.