Diplomate: Sirija nije Kosovo

Vašington - Diplomate koje su bile uključene u intervenciju Zapada na Kosovu 1999. ocijenile su da ta situacija ima malo sličnosti sa napadom na Siriju koji planira Obama.

Američki predsjednik Barak Obama uporedio je moguću intervenciju u Siriji sa intervencijom Sjedinjenih Američkih Država i međunarodne zajednice na Kosovu, ocijenivši da je tada, kao i sada, takva akcija bila nepopularna među građanima Amerike, ali se pokazala kao opravdana.

“Intervencija na Kosovu je bila veoma nepopularna, ali mislim da je na kraju bilo pravilno što je do nje došlo i međunarodna zajednica može da bude zadovoljna što je zajedno u tome učestvovala”, kazao je Obama nakon Samita G20 u Sankt Peterburgu.

“Njujork tajms” objavio je za vikend da savjetnici Baraka Obame za pitanja državne bezbjednosti proučavaju vazdušne napade NATO na Kosovu, kao mogući šematski plan za akciju protiv Sirije, bez odobrenja Ujedinjenih nacija.

Američke diplomate upoznate sa situacijom, tvrde, međutim, da primjer Kosova ne može da posluži kao model za Siriju.

“Sličnosti su ravne nuli”, ocijenio je bivši ambasador SAD u Hrvatskoj Piter Galbrajt, blizak saradnik Ričarda Holbruka. “Situacija je potpuno drugačija. U slučaju Kosova imali smo partnere, za Siriju ih nemamo. Kosovo je malo, Sirija je velika”, ocenio je Galbrajt.

Da između slučaja Kosova i Sirije postoje velike razlike smatra i bivši ambasador u Iraku i specijalni izaslanik SAD za Kosovo 1998. i 1999. Kristofer Hil. “Za Kosovo smo imali političke dogovore sklopljene kroz plan Kontakt grupe. Radili smo zajedno sa Evropljanima, Rusima i ostalima, kako bi pronašli političko rješenje. Srbi na kraju nisu prihvatili naš predlog i zbog toga su bili izolovani. Pošto se etničko čišćenje nastavilo, udarili smo na njih, i to žestoko”, rekao je Hil.

Hil je dodao da su u slučaju Kosova mnoge zemlje podržale SAD, bez rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, dok za Siriju te podrške nema, objavljeno je na sajtu buzzfee.politics.

Jedan od prvih i najžešćih zagovarača napada na Kosovu, pored generala Veslija Klarka, izaslanik SAD u pokrajini Robert Gelbard, koji je Slobodana Miloševića 1998. godine upozorio na moguću intervenciju NATO-a, takođe smatra da je slučaj Sirije drugačiji, jer “niko ne razmatra mogućnost pregovora o mirnom rješenju, osim Rusa”, dok je u slučaju Kosova to pokušavao Ričar Holbruk.

Gelbard je naglasio da je intervencija na Kosovu uslijedila poslije napora dijela međunarodne zajednice da pregovara i postigne dogovor između dvije strane, dok taj scenario, kako kaže, nije moguć u Siriji.

“U vrijeme intervencije na Kosovu, SAD su već godinama bile duboko uključene u razvoj događaja na Balkanu. Amerika se posebno uključula 1995. poslije masakra u Srebrenici. Neki ljudi očigledno, hvatajući se za slamku, porede Srebrenicu s napadom hemijskim oružjem u Siriji”, ocijenio je Gelbard.

Po mišljenju Heder Halbart, pisca govora nekadašnje američke državne sekretarke Medlin Olbrajt, “ljudi moraju da shvate da se Kosovo nije dogodilo preko noći”, kao i da bi u vreme brzih medija i protoka vijesti, svaka kampanja duža od nekoliko dana bila katastrofalna.

Nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Sjedinjenih Američkih Država penzionisani general Vesli Klark takođe je, prije nekoliko dana, odbacio poređenje kosovske intervencije sa mogućom vojnom intervencijom u Siriji, ocijenivši da je primerenije poređenje sa odmazdom SAD prema Iraku 1993. godine.

Klark je u autorskom tekstu koji je objavio “Ju-Es-Ej tudej” naveo da bi intervencija u Siriji bila sličnija napadu na glavni objaveštajni centar Sadama Huseina u Bagdadu, koja je izvedena zbog navodnog planiranja atentata na bivšeg predsjednika Džordža Buša starijeg.

Kada je u pitanju intervencija protiv Srbije 1999. godine, Klark kaže da, iako ne vidi preveliku sličnost sa Sirijom, neke važne lekcije koje su tada naučene, sada bi mogle da pomognu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.