Demokrata iz Mejna vratio se iz Hrvatske sa nacističkom tetovažom

VAŠINGTON – Tetovaža s nacističkim simbolom koja je 2007. u Hrvatskoj izgledala kao ukras, 18 godina kasnije, u srcu američke politike, postaje razotkrivajuće ogledalo jedne neosjetljivosti.

Slučaj Grejama Platnera, demokratskog kandidata za Senat iz Mejna, otkrio je ono što mnogi političari pokušavaju sakriti: u društvu koje se hvali budnim pamćenjem istorije, skandali ne izbijaju zbog odbrane ideologije i uvjerenja, nego kad dobiju političku cijenu, prenio je RT Balkan.

Tetovaža koju je Platner nosio na grudima – lobanja i ukrštene kosti – nije tek bezazlena ilustracija izabrana sa zida salona za tetoviranje dok je boravio kao član američkog Korpusa mornaričke pješadije u Hrvatskoj, već je riječ o „totenkopfu”, ozloglašenom simbolu nacističke Njemačke, tačnije SS jedinica koje su upravljale logorima smrti.

Ovaj amblem, koji poručuje „lojalnost do smrti”, i danas koristi niz ekstremističkih grupa širom svijeta. Upravo zato tvrdnja ovog političara da nije znao značenje simbola djeluje, u najmanju ruku, neodgovorno. Jer čovjek koji danas pretenduje na mjesto senatora, u državi koja je često presudna za ravnotežu u američkom Kongresu, morao je odavno znati šta nosi na svom tijelu.Skandal nisu prvi otkrili novinari ni politički protivnici, već – internet. Video s porodične svadbe, na kojem Platner igra u donjem rublju, proširio se mrežama kao požar. Tetovaža je bila dovoljno vidljiva da izazove lavinu reakcija. Direktorica kampanje ga je napustila, protivnici dobili besplatnu municiju, a kandidat krizu koju teško može izgladiti izjavom o mladalačkoj gluposti.U zemlji u kojoj su simboli nacizma tabu, Platnerova nepažnja ili ravnodušnost dobijaju ozbiljnu političku težinu. Dok se izvinjava i govori kako nije znao, prava tema nije da li je znao 2007. godine, već zašto nije znao 2024.

Zašto neko ko je godinama prisutan u javnom prostoru, u vojnoj službi, u političkim strukturama, nije smatrao da je mrtvačka glava s ukrštenim kostima problem prije nego što je krenuo u kampanju. I to je upravo ono što razdvaja privatnu glupost od političke odgovornosti. Ovaj slučaj je zanimljiv zbog činjenice da je tetovaža nastala u – Hrvatskoj, zemlji Evropske unije u kojoj su istorijski  revizionizam i koketiranje s ustaškim i nacističkim simbolima česti. Ako je u nekom salonu za tetoviranje još 2007. takav simbol mogao biti ponuđen kao ukras, onda to baštini jedan „lagan” odnos prema simbolima ekstremizma.

Kada američki kandidat za Senat objašnjava da je nacistički simbol za ukras na svom tijelu izabrao zato što mu se svidio crtež, a postao mu problematičan tek kad se ispriječio njegovim političkim ambicijama, to ne govori mnogo o njegovoj mladosti, već o vremenu u kojem istorija  nije nestala, već samo čeka da neko slučajno, ili namjerno, otkrije što se krije ispod majice.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.