Dan Nikole Tesle prvi put se obilježava u Ontariju

Tanjug
Dan Nikole Tesle prvi put se obilježava u Ontariju

Nacionalni Dan nauke ustanovljen na dan rodenja jednog od najvećih svjetskih umova Nikole Tesle sutra se obilježava u Srbiji, a zahvaljujući inicijativi kanadskog poslanika Toma Rakočevića Dan Nikole Tesle prvi put biće obilježen i u čitavom Ontariju, provinciji koja ima 15 miliona stanovnika, a ne samo na Nijagarinim vodopadima i u Hamiltonu.

U SAD, gdje je Tesla živio šest decenija, obilježavanje 165 godina od njegovog rođenja biće upriličeno na Long Ajlendu u Teslinoj jedinoj preostaloj laboratoriji, koja je transformisana u muzejski kompleks.

“Svake godine slavimo rođendan Nikole Tesle kako bismo osvjetlili ne samo njegov život i rad, već i njegov trajni uticaj na nas sada i u budućnosti”, rekao je za “Tanjug” izvršni direktor Teslinog naučnog centra Vordenklif Mark Alesi.

U organizaciji TSCW biće održana Teslina rođendanska izložba i rođendanski noćni šou, za koji je ulaznica 65 dolara. Novac će biti iskorišćen kako bi TSCW prerastao u mjesto budućnosti - globalni naučni centar koji unaprjeđuje nove tehnologije i nudi transformativno učenje za sve uzraste.

Tokom dvodnenvnih svečanosti u Filadelfiji u čast jednog od najvećih i najuticajnijih svjetskih umova, koje počinju večeras, u organizaciji Tesline naučne fondacije, posjetioci će, kako je rečeno Tanjugu, moći da vide i najpoznatije Tesline izume.

U Beogradu je svakog 10. jula ulaz u Teslin Muzej besplatan, izjavila je za Tanjug direktorka Muzeja Ivona Jevtić i izrazila uvjerenje da će i sutra kao i posljlednja dva mjeseca Muzej biti pun posjetilaca.

SANU je Tesli posvetila cijelu nedjelju, danas je otvorena izložba, a biće organizovan i okrugli sto “Od talentovanog dječaka sa Balkana do genija planetarnih razmjera”.

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja za Dan nauke nije pripremilo poseban program, dok će u Muzeju PTT-a prirediti tribinu “Nikola Tesla i načelo harmonije u srpskoj kulturi”.

Poslanik u parlamentu najmnogoljudnije kanadske provincije Tom Rakočevicć za Tanjug kaže da će obilježavanje Dana Nikole Tesle u Ontariju doprinijeti da sve više i više Kanađana nauči o Tesli i da shvate koliko naša savremena tehnologija zavisi od njegovih nevjerovatnih inovacija.

“Nadam se da će i ljubitelji Nikole Tesle širom sveta smisliti mnogo kreativnih načina kako bi ispričali priču o delu jednog od najvećih umova čovječanstva i pokretali slične inicijative”, rekao je Rakočević, koji je incijativu pokrenuo zbog ličnog interesovanja i obrazovanja, ali i zbog srpskog porijekla koje ga je, kako naglašava, dodatno učinio da bude ponosni poštovalac Nikole Tesle.

Rakočević je podsjetio da je inicijativa veoma brzo prošla zakonsku proceduru, što je u Kanadi prilično rijetko, i da je dobila podršku kraljice.

Rakočević je rekao da će originalni u junu potpisani dokument pokloniti Muzeju u Beogradu kao i da je odluka da se 10. jul proglasi Danom Nikole Tesle u Ontariju rezultat i zalaganja srpske zajednice, koji nastoje da se Teslino ime postavi na pijedestal koji zaslužuje.

Tesla je roden 10. jula 1856. godine u Smiljanu, u Lici, a umro je na Božić 1943. godine u SAD, gdje je živio šest decenija.

Njegovim imenom nazvana je jedinica za mjerenje visokog napona i jedinica jačine magnetnog polja, a njegova zaostavština upisana je u registar Uneska. Od 1994. u Njujorku ugao 40. ulice i 6. avenije, gde je bila njegova laboratorija, zove se Ugao Nikole Tesle.

Tesla je karijeru počeo kao pomoćni inženjer 1878. godine u Mariboru, ali je te godine, zbog očeve smrti, da bi mu ispunio želju, upisao fakultet. Nakon studija u Pragu počeo je da radi u Budimpešti u Centralnom telefonskom uredu, a potom u Parizu u Edisonovom kontinentalnom društvu.

Dvije godine kasnije stigao je do samog Tomasa Edisona, tada najznačajnije ličnosti na polju tehnike u Americi.

Prvi patent podnio je 1884. godine, a poslije odlaska iz Edisonove kompanije i osnivanja “ “Tesla Electric Light & Manufacturing” ”. Stvorio je i značajan broj pronalazaka koje nikada nije pokušao da zaštiti, kao što je primjena visokofrekventnih struja u medicinske svrhe.

Trebalo mu je više od četiri decenije da postane redovni član SANU, nakon što je prvi put odbijen 1892. Vanredni član postao je 1894.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana