Dan “D” u SAD

VAŠINGTON - Građani SAD danas biraju predsjednika, a da li će glasati za Donalda Trampa ili Džozefa Bajdena zavisi od poteza i stavova koje su o pandemiji korone, zdravstvenoj zaštiti, rasnim tenzijama, abortusu i ekonomiji iznijeli u predizbornim debatama, smatraju analitičari.

Profesorica političkih nauka na Univerzitetu u Indijanapolisu Lora Merifild Vilson smatra da će tih pet stvari biti najvažnije, dok profesor na Kolumbija univerzitetu u Njujorku Ašvin Vasan smatra da su ovi izbori na mnogo načina postali referendum o posljednjih osam, devet mjeseci.

U SAD je od “kovida 19” umrlo više od 220.000 ljudi. Nošenje maske, jednostavna mjera koju su preporučili medicinski eksperti, pretvorilo se u važno političko pitanje. I Tramp je bio bolestan pa ga je to spriječilo u održavanju velikih predizbornih skupova nepune dvije sedmice.

Konzervativci kažu da bi bez Trampovih akcija situacija bila još gora, dok liberali smatraju da hiljade ljudi ne bi umrlo da je Tram ranije uveo restrikcije i slušao eksperte za javno zdravstvo.

Drugo kritično pitanje je zdravstvena zaštita. To je postalo jasno na saslušanju Emi Koni Baret koju je Tramp izabrao za upražnjeno mjesto u Vrhovnom sudu. Vrhovni sud SAD će ubrzo nakon izbora razmatrati da li treba da bude ukinut ACA - Zakon o zdravstvenoj zaštiti, poznatiji kao “Obamaker”.

- Ekonomija je imperativ za američke glasače, pogotovo ako joj ne ide dobro. A nije dobro - kaže Vilsonova. Prije pandemije Tramp je imao trogodišnji rekord zdrave ekonomije, ali sredinom aprila 23 miliona Amerikanaca ostalo je bez posla. Demokratskom kandidatu je lakše. On krivi Trampa za pogrešno vođenje ekonomije tokom pandemije i obećava da će s njegovim planom “Bolja obnova” radnička i srednja klasa Amerike proći mnogo bolje.

Ubistvo Džordža Flojda, koje je počinila policija u Mineapolisu u maju, oživjelo je pokret “Životi crnaca su važni” širom zemlje.

- Kritike na račun pokreta, većina njih od strane konzervativaca, fokusirane su na nasilje tokom protesta u nekim gradovima. Stoga je Tramp obećao da će vratiti red i zakon na ulice. Iako je to zastrašujuće za pristalice pokreta, Tramp za to ima podršku u svojoj bazi - kaže Vilsonova.

Demokrate kritikuju Trampa što podstiče napetosti umjesto da ujedinjuje zemlju.

- Abortus je presudan u predsjedničkoj trci 2020. godine - kaže Vilsonova. To je najvažnija tema za najveći dio Trampove baze: protestante bijele boje kože. Iako ova grupa čini oko 15 odsto američke populacije, oni izlaze na birališta u najvećem broju i činili su više od četvrtine svih glasača 2016.

Uoči samog glasanja ankete i kladionice prednost su dale Bajdenu. Koristeći ublažavanje propisa zbog pandemije, na izborima je unaprijed glasalo 94 miliona Amerikanaca, znatno više nego ikada prije, zbog čega je moguće da pobjednik ne bude poznat u izbornoj noći. U fokusu će biti desetak od 50 saveznih američkih država u kojima je ishod neizvjestan.

Izborni sistem SAD je jedinstven pošto ne pobjeđuje nužno kandidat koji osvoji najviše glasova na nivou cijele zemlje, već koji “skupi” najmanje 270 od 538 takozvanih elektora. Glasači se ne opredjeljuju direktno za Trampa ili Bajdena, već biraju elektore, demokrate ili republikance, koji u decembru formalno biraju predsjednika.

Za koga svijet navija?

Svijet je podijeljen budući da mnoge zemlje jedva čekaju da Donald Tramp izgubi izbore, dok neke države istovremeno navijaju za njega jer su imale odlična iskustva sa njegovom administracijom. “Geopolitika” navodi da su neke zemlje, poput Izraela, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Poljske ili Mađarske, profitirale kada je riječ o njihovim nacionalnim interesima.

Međutim, ključne zemlje EU, prije svih Njemačka i Francuska, ne žele pobjedu Trampa. Iran i Kina su, takođe, među onima koji žele da Džozef Bajden uđe u Bijelu kuću, dok je Rusija u tom smislu posebna priča jer je, kao “neprijatelj Amerike broj jedan” i u doba Baraka Obame, ali i Trampa, bila izložena sankcijama i napadima Vašingtona. (Agencije)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.