Čudo građevinarstva ispod mora: Norveška gradi najdublji podmorski tunel na svijetu

OSMO - Jedan od najambicioznijih građevinskih poduhvata današnjice odvija se u Norveškoj, gdje se gradi najduži i najdublji podmorski drumski tunel na svijetu. Cilj projekta je da skrati vrijeme putovanja između većih gradova i postane dio saobraćajne mreže duž zapadne obale Norveške, kojom će se putovati bez potrebe za korišćenjem trajekata.

Tunel je dobio naziv Rogfast (Rogfast). Biće dug 27 kilometara, a na najdubljoj tački nalaziće se čak 392 metra ispod nivoa mora.

Najvažnije činjenice:

• 27 kilometara – ukupna dužina podmorskog tunela
• 392 metra – dubina na kojoj će se nalaziti najniža tačka tunela ispod nivoa mora.
• 2,4 milijarde dolara – procijenjena vrijednost izgradnje.
• 2033. godina – planirani završetak radova.
• 40 minuta – za toliko bi trebalo da bude skraćeno putovanje između Bergena i Stavangera.
•  260 metara – dubina na kojoj će se nalaziti neobični dvostruki kružni tok.
• 245 ventilatora brinuće o cirkulaciji svježeg vazduha.
• 13.000 vozila dnevno – očekivani promet kroz tunel.

Radovi obustavljeni zbog prekoračenja troškova

Projekat je započet u januaru 2018. godine, ali su radovi krajem 2019. obustavljeni zbog prekoračenja planiranih troškova. To je dovelo do restrukturisanja projekta i potpisivanja novih ugovora.

Nakon finansijskih problema, radovi su nastavljeni krajem 2021. godine, a završetak tunela sada je planiran za 2033. godinu. Procijenjena vrijednost investicije iznosi oko 2,4 milijarde američkih dolara.

Vlada će finansirati dio projekta, dok će preostali troškovi biti pokriveni putem putarina koje će plaćati budući korisnici.

Dvije tunelske cijevi i kružni tok na dubini od 260 metara

Tunel će imati dvije paralelne cijevi, od kojih će svaka imati po dvije saobraćajne trake namijenjene isključivo drumskim vozilima. Nova saobraćajnica zamijeniće postojeće trajektne linije i značajno ubrzati putovanje duž zapadne obale.

- Tunel će značajno poboljšati povezanost duž norveške zapadne obale stvaranjem brže i pouzdanije veze između regiona Stavanger i Haugesund - rekla je za Si-En-En En Brit Moen, rukovodilac projekta u kompaniji „Skanska“ (Skanska), multinacionalnoj građevinskoj kompaniji koja gradi sjeverni dio tunela.

Ona je dodala da će, nakon završetka radova, putovanje između Bergena i Stavangera, drugog i četvrtog najvećeg norveškog grada po broju stanovnika, biti skraćeno za oko 40 minuta.

Posebno zanimljiv dio projekta nalaziće se približno na polovini trase. Riječ je o dvostrukom kružnom toku, smještenom na dubini od 260 metara, koji će voditi do spojnog tunela prema ostrvu Kvitsej (Kvitsøy), najmanjoj norveškoj opštini.

Dio velikog projekta obnove obalske saobraćajnice

Izgradnja Rogfasta samo je jedan dio šireg plana obnove obalske saobraćajnice E39, duge oko 1.100 kilometara, koja se proteže od Trondhajma na sjeveru do Kristijansanda na jugu Norveške.

Za prelazak cijele ove rute trenutno je potrebno oko 21 čas, uz korišćenje čak sedam trajekata. Izgradnjom tunela i mostova vrijeme putovanja trebalo bi da bude prepolovljeno, ali se završetak svih radova na ovoj saobraćajnici ne očekuje prije 2050. godine.

Za sada je Rogfast najzahtjevniji dio ovog velikog poduhvata, ali i jedan od najsloženijih građevinskih projekata u svijetu.

Složena geologija i prodori vode otežavaju gradnju

Izazov nisu samo dužina i dubina tunela već i složeni geološki uslovi. Trasa prolazi kroz različite slojeve stijena, između kojih se nalaze rasjedi nastali usljed miliona godina geoloških pomjeranja. Na tim mjestima tlo je usitnjeno i ispucalo, zbog čega se izvođači ne mogu osloniti isključivo na mašine za bušenje, već koriste i metod miniranja.

Svaki korak radova mora pažljivo da se planira jer se uslovi pod zemljom stalno mijenjaju.

Jedan od najvećih tehničkih problema predstavlja i prodiranje morske vode pod visokim pritiskom. Na dubini od oko 300 metara pritisak dostiže gotovo 40 bara, a tokom iskopavanja zabilježeni su prodori vode i do 6.000 litara u minuti.

Ni sistem ventilacije nije ništa manji izazov. Kada tunel bude završen, za cirkulaciju svježeg vazduha brinuće se čak 245 velikih ventilatora raspoređenih duž trase, kao i velike ventilacione stanice na ulazima i unutar samog čvorišta Kvitsej.

Na ovom ostrvu nedavno je završeno prvo od dva duboka ventilaciona okna, prečnika većeg od osam metara.

Manji uticaj na morske ekosisteme

Projekat bi trebalo da donese i određene koristi za životnu sredinu. Smanjenje trajektnog saobraćaja dugoročno bi moglo pozitivno da utiče na osjetljive morske ekosisteme.

Investitori su nastojali da smanje i klimatski otisak same izgradnje. Višak iskopanog kamenog materijala iskorišćen je za nasipanje i stvaranje novih površina oko ostrva Kvitsej.

Milioni kubnih metara stijena upotrijebljeni su za izgradnju više od jednog kilometra novog obalskog zemljišta, čime je otvoren prostor za budući razvoj infrastrukture.

Dinamična rasvjeta i umjetničke instalacije

Bezbjednost vozila u tunelu nadziraće kamere i radari, a projekat će dobiti i umjetničku komponentu.

Kako bi se smanjio osjećaj monotonije tokom duge vožnje ispod mora, dizajneri planiraju postavljanje dinamične rasvjete i različitih umjetničkih instalacija.

Procjenjuje se da će kroz glavni tunel svakodnevno prolaziti oko 13.000 vozila. Očekuje se da će to podstaći razvoj lokalne privrede, posebno ribarske, pomorske i energetske industrije zapadne Norveške.

Ovim projektom Norveška pomjera granice građevinarstva, ali će vozači na njegovo otvaranje morati da sačekaju još nekoliko godina. Planirani rok je 2033. godina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.