CIA se vraća klasičnoj špijunaži

Beograd -- CIA koja je od terorističkih napada na SAD 11. septembra 2001. pretrpela najveće promjene, vraća se korjenima - "klasičnom" špijuniranju i strateškim analizama.

Skorašnji govor predsjednika SAD Baraka Obame u kome je najavio da će SAD do kraja 2014. godine da nastave da izvode napade bespilotnim letjilicama „u području Avganistana", protumačen je kao najava da Antiteroristički centar CIA polako prestaje da bude čvorište američkih operacija takve vrste, prenose Novosti.

Prema pisanju Njujork tajmsa, u prilog tome govore i prve kadrovske promjene kojima novi direktor CIA Džon Brenan pokušava da preusmjeri Agenciju od borbe protiv terorizma, prema špijuniranju i strateškim procjenama.

Posao, međutim, ne samo da nije jednostavan, već zahjteva i vrijeme. Jer, više od polovine zaposlenih u CIA je ušlo u agenciju poslije terorističkih napada na SAD. Bavili su se uglavnom lovom na teroriste. CIA je tokom protekle decenije izgradila velike centre u Kabulu i Bagdadu sa stotinama mladih tajnih agenata, od kojih su mnogi cijelu svoju karijeru proveli specijalizirajući se za špijuniranje u ratnim uslovima. Od njih nije lako napraviti obavještajce za drugačiju vrstu špijuniranja, ali i za nove strateške ciljeve.

"Jedan od najvećih izazova sa kojima se suočava CIA je preusmjeravanje operativaca koji su proveli više od decenije u lovu na teroriste u ratnim zonama, i usmjeriti ih na zemlje kao što su Rusija, Kina i drugi takozvani „tvrdi" ciljevi, komplikovane sredine gdje je teško prodreti u vladu, i gdje su mnogi CIA operativci pod stalnim prismotrom. Špijuniranje na ulicama Moskve možda je manje opasno nego rad u Karačiju, Pakistanu, ili Sani u Jemenu, ali pokušaj regrutovanja ruskih obavještajnih izvora zahjteva suptilnost kakvu špijuni nisu iskusili u Iraku ili Avganistanu", primjećuje Njujork tajms.

Preokret od zaokupljenosti borbom protiv terorizma ka strateškoj analitičnosti podstaknut je ne samo novim prioritetima SAD, na koje je u više navrata ukazivao predsjednik Obama, već i kritikama koje su se umnožavale na račun CIA. Novi direktor CIA Brenan, podstaknut da prokomentariše propuste agencije i njenu nesposobnost da se uhvati ukoštac sa domino efektom takozvanog Arapskog proljeća na Bliskom istoku, odgovorio je pismeno tokom pretresa o njegovoj kandidaturi na Kapitol hilu:

"Sa milijardama dolara uloženih u CIA tokom protekle decenije, očekuje se da Agencija bude sposobna da predvidi glavne geopolitičke događaje. Skorašnji događaji u arapskom svijetu, međutim, ukazuju na to da CIA treba da unapredi svoje sposobnosti", istakao je Brenan.

Na meti kritika CIA, vodeća od 16 agencija američke obavještajne zajednice, čiji je direktor i glavni obavještajni savjetnik predsjednika SAD, nije odnedavno. Njeni propusti upravo od vremena terorističkih napada na SAD, preko tvrdnji o postojanju iračkog oružja za masovno uništenje, koje nikada nije pronađeno, ali je Ameriku uvelo u devetogodišnji rat "težak" 767 milijardi dolara, do Arapskog proljeća, doveli su Agenciju u nezavidan položaj.

To je rezultiralo probojem nekada marginalizovanih agencija.

Tako je na značaju dobio Biro za obavještavanje i istraživanje američkog Stejt departmenta, pošto je upozorio prije iračkog rata 2003. godine da je CIA preuveličala sposobnosti tadašnjeg predsjednika Sadama Huseina da razvije nuklearno oružje. I u "lovu" na najtraženijeg teroristu, vođu Al Kaide, Osamu bin Ladena, CIA je vodila operaciju, ali Nacionalna obavještajna agencija je imala važnu ulogu u presretanju poruka.

Veći značaj dobila je i američka vojna obaveštajna služba DIA, koja je proširila svoje aktivnosti tokom iračkog i avganistanskog rata, dobrom sposobnošću da na terenu sakuplja obavještajne podatke širom Bliskog istoka i jugoistočne Azije. Tako je na dnevni red ponovo dovedeno, u SAD mnogo diskutovano, ali i kritikovano, pitanje konkurencije među obaveštajnim agencijama.

"U obavještajnoj zajednici trebalo bi da ohrabrimo ono što bih nazvao zdravom konkurencijom. DIA će uvijek, uopšteno govoreći, da bude malo agresivnija", smatra direktor DIA general-potpukovnik Majkl Flin.

Operacije bespilotnim letjilicama, "dronovima", kojima se proteklih godina bavila uglavnom CIA, sada se polako sele pod krov Pentagona. Ministarstvo odbrane, koje je do sada dijelilo poslove sa CIA, postepeno bi u potpunosti, prema tumačenjima zvaničnika Obamine administracije, trebalo da preuzme kontrolu nad operacijama "dronovima". Uloga CIA bi se svela na "usluge" analitičara i specijalizovanih agenata Pentagonu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.