Četiri decenije od sovjetske okupacije Čehoslovačke

Glas
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Četiri decenije od sovjetske okupacije Čehoslovačke

PRAG - I Prag i prijestonica susjeda Bratislava ovih dana obilježavaju četiri decenije otkako su u noći između 20. i 21. avgusta 1968. trupe Varšavskog pakta, sa Crvenom armijom na čelu, upale u Čehoslovačku da tenkovima uguše pokušaj reformskog krila čehoslovačkih komunista predvođenih Aleksandrom Dubčekom da socijalizmu daju ljudski lik, inspirisan i Titovom Jugoslavijom, prenose agencije.

Ta zbivanja poznata su kao “Praško proljeće”.

Četrdesetoj godišnjici sovjetske invazije na Čehoslovačku kada je neposlušnog saveznika pregazilo 27 vojnih divizija, ukupno 750.000 vojnika Crvene armije i pet zemalja Varšavskog pakta, sa 800 aviona i 6.300 tenkova, ponešto sumorni ton daje u očima običnih Čeha i Slovaka to što gledaju sasvim stvarne ruske tenkove i danas - u TV izvještajima o najnovijim sukobima u Gruziji.

Dva mjeseca spontanog nenasilnog otpora većine naroda, dok je reformski komunistički čehoslovački vrh odvučen silom u Moskvu, uzvici “Ivane idi kući”, okrenuti putokazi da okupatora navedu na pogrešan pravac, pljuvanje u lice koga se još dobro i danas sjećaju poljski vojnici, antiruski plakati... I ništa. Tzv. “normalizacija” i vraćanje u letargiju ćuteće većine sve do 1989. godine.

Već sredinom septembra 1968. godine federalna narodna skupština vratila je u medije cenzuru, a 18. oktobra ratifikovala je sporazum o privremenom boravku snaga Varšavskog pakta na teritoriji Čehoslovačke. To privremeno odužilo se na preko dvije decenije.

Invazija snaga Varšavskog pakta na Čehoslovačku, protiv koje je od socijalističkih zemalja burno protestovala Jugoslavija, distancirala se Rumunija, a Albanija Envera Hoye demonstrativno istupila iz Varšavskog pakta, odnijela je među Česima i Slovacima do kraja '68. godine 108 života, preko 500 ljudi je ranjeno teško a nekoliko stotina lakše.

Iz Čehoslovačke je emigriralo oko 160.000 ljudi.

Zaboravljeni dani

Većina Čeha danas smatra da te dane nade u slobodno društvo, Dubčekove reforme, demokratiju i slobodu, poznate u svijetu kao “Praško proljeće”, nema razloga posebno obilježavati. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.