Čekaju samo iskru da zapale vatru

London - U svijetu postoje stotine nacionalnih granica od kojih su neke sporne, dok su druge smrtonosne i iako svaki sukob ima duboke korijene, pojedini su trenutno zamrznuti i samo čekaju iskru da planu, piše list "Foreiny polisi".

List ističe da je najopasnijim svjetskim granicama jedno zajedničko, a to je da nikom ne bilo drago da se tamo zatekne.

Jedna od takvih granica je između Sudana i Južnog Sudana, čija je dužina

2.117 kilometara.  Sudan i Južni Sudan su 22 godine vodili građanski rat, u kojem je poginulo 1,5 miliona ljudi. Mirovnim sporazumom Južni Sudan je dobio pravo na otcjepljenje. Predsjednik Sudana Omar Hasan al-Bašir je, međutim, izjavio da neće priznati odvajanje Južnog Sudana i iznio je pretenziju na oblast Abjei, koja je dio južnog Kordofana.

Granica između Indije i Pakistana duga je 2. 896 kilometara, a države su ratovale tri puta i obje strane grade nuklearno oružje. Otkako je 1947. u krvi nastao Pakistan, granica je opterećena nasiljem.

S druge strane, Pakistan ima spornu granicu i sa Avganistanom, gdje su bezakonje, "Al-Kaida" i druge militantne grupacije, udari bespilotnih letjelica svakodnevica. Ova granica je već dugo jedno od najopasnijih mjesta na svijetu.

Granica između SAD i Meksika duga je 3.138 kilometara. Ubrzo poslije stupanja na vlast 2006, predsjednik Meksika Felipe Kalderon poslao je desetine hiljada vojnika i policajaca u borbu protiv kartela droge. Nasilje je eksplodiralo na objema stranama, a surova ubistva iz osvete postala su skoro svakodnevna u pograničnim državama.

Teritorijalni sporovi između Kamboye i Tajlanda sežu još iz kolonijalnih vremena. Države se spore oko hrama Preah Vihear, smeštenog uz samu granicu. Poslije dugotrajnog spora Međunarodni sud pravde je 1962. ovaj hinduistički hram dodijelio Kamboyi, ali spor zbog područja oko hrama, od oko 2,5 kvadratna kilometra, nikada nije rezriješen.

Kongo i Angola pogoršale su odnose poslije 2003. i počeli su sporovi oko vlasništva nad naftom na morskom dnu i približavanja Konga svojim susjedima, Ruandi i Ugandi.

Uz tvrdnje da mora da se zaštiti od terorizma, ilegalnih imigranata koji Indijcima oduzimaju radna mjesta i potencijalne izbjegličke krize, Indija je prije 25 godina duž granice počela da diže ogradu prema Bangladešu, koja bi ove godine trebalo da bude završena. Od 2000. indijske snage bezbjednosti ubile su oko hiljadu građana Bangladeša koji su pokušali da je pređu.

Duž čitave granice između Sjeverne i Južne Koreje nalaze se vojna utvrđenja sa skoro dva miliona vojnika, a tu je i sjevernokorejsko nuklearno oružje. Po okončanju Korejskog rata, 1953, dvije strane su se složile da povuku svoje snage s linije fronta, stvorivši 2,5 kilometra široku tampon zonu, poznatu kao demilitarizovana zona. Nikakav mirovni sporazum nije potpisan, pa su stoga dvije strane praktično još u ratu.

Međusobni odnosi Venecuele i Kolumbije su se pogoršali kada je kolumbijski predsjednik Alvaro Uribe optužio predsjednika Venecuele Uga Čaveza da podržava Revolucionarne oružane snage Kolumbije i Nacionalnu oslobodilačku armiju. Novi predsjednik Kolumbije Huan Manuel Santos pomirio se sa Čavesom, što je za rezultat imalo pogoršanje uslova za kolumbijske gerilce, koji su počeli da šire nasilje sa kolumbijske strane granice.

Granica između Čada i Sudana duga je 1.367 kilometara, a odnosi između država postali su napeti zbog sukoba u sudanskom regionu Darfur i zbog građanskog rata u Čadu. Duž granice je učestalo i praktično nekažnjivo nasilje - silovanja, regrutovanje djece-vojnika, kidnapovanje radnika humanitarnih organizacija i ubijanje civila.

Na granici sa Jemenom Saudijska Arabija je 2003. počela da gradi bezbjednosnu barijeru, ali 2004. je prekinula gradnju. Poslije kratkog rata između saudijske vojske i jemenskih pobunjenika 2009, Rijad je uložio milijarde dolara u dovršenje započete ograde.

Kina i Sjeverna Koreja već dugo gaje prijateljske odnose, ova slabo čuvana granica sve više brine Peking zbog hiljada sjevernokorejskih izbjeglica koje pokušavaju da uđu u Kinu.

Izrael i Sirija

Nestabilnost i rat u Siriji pothranjuje bojazni da bi tamošnji režim mogao da iskoristi pogranični sukob sa Izraelom da bi odvratio pažnju od unutrašnjih problema. Izraelski funkcioneri optužuju sirijskog predsjednika Bašara al Asada da ohrabruje demonstrante da prelaze granicu kako bi skrenuo pažnju sa krvavog obračuna s protivnicima režima u Siriji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.