Brejvik se pozvao na samoodbranu VIDEO

Oslo – Anders Brejvik (33) negirao je krivicu za ubistvo 77 osoba, a prvog dana suđenja je plakao gledajući svoj propagandni film, prenosi B92.

- Priznajem da sam to uradio, ali ne priznajem krivičnu odgovornost. Tvrdim da sam sve uradio u samoodbrani - rekao je Brejvik u prepunoj sudnici u Oslu.

Brejvik, koji je prošle godine aktivirao bombu u centru Osla i ubio osam, a zatim usmrtio još 69 ljudi, uglavnom tinejdžera u kampu Radničke partije na ostrvu Utoja, rekao je i da ne priznaje norveški sud.

Brejvik je na početku “suđenja vijeka”, kako ga nazivaju mediji, obučen u crno odjelo uz osmjeh sačekao da mu stražari skinu lisice, a zatim je salutirao desnom rukom sa stisnutom pesnicom. Nakon toga rukovao se sa tužiocima i sudskim službenicima i obratio sudiji.

- Ne priznajem norveške sudove. Vi ste svoj mandat dobili od političkih partija koje podržavaju multikulturalnost. Ne priznajem autoritet ovog suda - rekao je Brejvik, koji je dodao i da smatra da je suđenje “političko” jer je sudija dobar prijatelj sa bivšim ministrom pravde.

Tužilac je pročitao optužnicu i imena svih ubijenih i povrijeđenih u napadu, navodeći sve detalje vezane za njihove povrede i masakr na Utoji.

Čitanje optužnice u kojoj se Brejvik optužuje i za terorizam trajalo je skoro dva sata, a kako javljaju izvještači, čojek koga zovu “norveškim monstrumom” sve je slušao sa ledenim izrazom lica, bez ikakvih emocija.

Brejvika nisu pogodile priče o žrtvama masakra, ali nije uspio da zadrži emocije kada je pušten propagandni snimak protiv multikulturalizma koji je sam napravio.

Gledajući anti-islamski video snimak koji je objavio na internetu prije ubistava, Brejvik se rasplakao u sudnici.

Suđenje bi trebalo da traje deste nedjelja, a za krivična djela koja mu se stavljaju na teret prijeti mu zatvorska kazna u trajanju od najviše 21 godinu, koja naknadno može biti produžena.

Pošto je Brejvik priznao da je odgovoran za napade 22. jula, uz objašnjenje da su oni bili neophodni radi zaštite Norveške da je ne bi zauzeli muslimani, ključno je pitanje koje je ostalo neobjašnjeno - njegovo mentalno zdravlje.

Tridesettrogodišnji Norvežanin je u jednom ispitivanju proglašen mentalno oboljelim, uz ocjenu da je obavezno njegovo psihijatrijsko liječenje, ali na drugom je utvrđeno da je “mentalno kompetentan” da bude poslat u zatvor.

Agencija AP navodi da je na sudijama Okružnog suda u Oslu da odluče koja od tih dijagnoza je najvjerodostojnija.

Jorid Nordelman, jedna od preživjelih, rekla je za Bi – Bi - Si da će sve vrijeme biti prisutna u sudnici.

- Ovo je istorijski datum za sve Norvežane. Nikada nismo imali ovakvo suđenje i ne znamo kako će teći. Tužioci su mi rekli da će uvodne riječi biti užasne, tako da ljudima odmah bude jasno šta je on tamo uradio - rekla je ona.

Suđenje prati više od 800 novinara. Dijelovi će biti prikazani na televiziji, ali je odlučeno da Brejvikovo svjedočenje, koje bi trebalo da traje pet dana, bude zatvoreno za javnost.

- On žali samo zbog toga što nije išao još dalje. Brejvik ne poriče činjenice, ali odbacuje krivicu. Teško je razumjeti to, ali i njegove poglede na svijet. Ovo govorim samo da pripremim javnost na njegovo svjedočenje - rekao je prije suđenja Brejvikov advokat Geir Lipeštad.

On je rekao i da je odbrana dobila “veliku količinu materijala veoma kasno”, što bi moglo da ga natjera da zatraži odlaganje.

Prvi dan suđenja

Dvadesetominutnim izgladanjem odbrane završen je prvi dan suđenja.

Tužioci su prvog dana suđenja naveli da red Vitezovi Templari, kojem Brejvik tvrdi da pripada, ne postoji, a objavljeni su i podaci, skice i fotografije bombe i oružja koje je Brejvik koristio prilikom masakra.

U uvodnim izlaganjima je objašnjeno na koji način i gdje je Brejvik kupio automatske puške i pištolje, materijal za uniformu i dijelove i hemikalije za izradu bombe, koju je sastavio na iznajmljenoj farmi 90-ak kilometara od Osla.

On je na toj farmi napisao i manifest, koji je kasnije objavio na internetu.

Takođe, bilo je riječi i o njegovim aktivnostima prije pripreme masakra, prije svega o tome kako je zarađivao novac izradom lažnih diploma i uvjerenja, ali i o tome kako je provodio mnogo vremena za računarom igrajući video igru “Njorld of Njarcraft”.

Brejvik bi mogao da do kraja života bude u zatvoru

U javnosti se mnogo polemisalo o kazni koja može biti izrečena Brejviku, jer mnogi smatraju da zatvorska kazna u trajanju od 21 godine nije primjerena za ovakav zločin.

U Norveškoj ne postoji doživotna zatvorska kazna, a kriminalci mogu biti osuđeni na maksimalno 21 godinu zatvora. Iako postoji mogućnost za njeno produženje, slučaj da neko bude zatvoren duže od toga nije zabilježen od donošenja nove regulative 2002. godine. Samo mali procenat osuđenih provede u zatvoru duže od 14 godina, dok većina može da traži uslovnu slobodu već poslije sedam godina.

Međutim, postoji mogućnost da Brejvik bude i duže iza rešetaka, ako mu bude određena kazna koju Norvežani nazivaju “forvaring”.

U tom slučaju osuđenici nemaju pravo da traže uslovnu slobodu dok ne istekne deset godina kazne, a kada odsluže punu kaznu idu na procjenu kod stručnjaka. Ako se ustanovi da je optuženi i dalje opasan po društvo, kazna može biti produžena na dodatnih pet godina, do sljedeće procene.

To omogućava da najgori zločinci mogu biti doživotno zatvoreni.

Brejvik je ranije izjavio da se nada zatvorskoj kazni, jer bi zatvaranje u psihijatrijsku ustanovu za njega predstavljalo “kaznu goru od smrti”.

On želi da bude proglašen uračunjljivim, jer smatra da će tako “njegova poruka i manifest napisan na 1.500 strana biti ozbiljnije shvaćeni”.

Rezultati psihijatrijskog vještačenja

Prošle sedmice su objavljeni zvanični rezultati drugog psihijatrijskog vještačenja, kojim je utvrđeno da Bejvik ne boluje od psihoze i stoga može krivično da odgovara.

Novo vještačenje suprotno je rezultatima prve zvanične ekspertize, u kojoj su prošle godine stručnjaci ocijenili da Brejvik boluje od “paranoične shizofrenije”.

To znači da bi Brejvik, ukoliko bude osuđen, bio poslat na liječenje u psihijatrijskoj ustanovi, umjesto u zatvor.

Krajnju odluku o tome donijeće sud u Oslu u presudi koja se očekuje u julu, kada će konačno biti rješeno pitanje da li Brejvik može krivično da odgovara za ubistva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.