Božja čestica nadohvat ruke

Glas Srpske
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Božja čestica nadohvat ruke

ŽENEVA - Naučnici Evropske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) saopštili su da su pronašli naznake, mada ne i nepobitne dokaze, o postojanju Higzovog bozona, elementarne čestice koja predstavlja kariku koja nedostaje u Standardnom modelu fizike, javila je agencija Rojters.

Fabjola Đanoti, vođa eksperimenta ATLAS u Velikom hadronskom sudaraču, nedaleko od Ženeve, rekla je da je signal centriran na oko 126 GeV (giga elektron volti).

- Mislim da bi bilo veoma lijepo od Higzovog bozona da bude tu - rekla je Đanoti na seminaru na kojem su predstavljeni rezultati dosadašnje potrage za "božjom česticom" .

Još uvijek je prerano za donošenje definitivnih zaključaka, istakla je Đanoti, navodeći da je potrebno sprovesti još istraživanja i prikupiti još podataka.

- Sljedećih nekoliko mjeseci biće veoma uzbudljivo. Ne znam kakvi će biti rezultati - dodala je ona.

I Dragan Popović iz Instituta za fiziku Univerziteta u Beogradu, koji je uključen u projekat ATLAS, smatra da je još rano govoriti o postojanju Higzovog bozona, iako najnoviji rezultati pokazuju da su povećane šanse da on bude pronađen.

- Rezultati koji su saopšteni posljednjih dana pokazuju da su povećane šanse da ta čestica bude pronađena, ali mislim da nam treba još godinu do dvije čekanja, traženja i ponavljanja zgodnih procesa u kojima se ona može naći - rekao je Popović za Tanjug.

Popović je objasnio da hadronski sudarač, koji je projektovan da radi na određenom energetskom nivou sa kojeg mogu da se pronađu Higzove čestice, još nije postigao taj nivo.

- Trenutno radimo na pola energije koja je projektovana. Higz se još uvijek ne može naći, jer smo mi u energijama ispod njega, ali neke naznake postoje, tako da stvari idu u dobrom pravcu - kaže Popović.

Higzov bozon je, u teoriji, čestica koja daje masu svim ostalim elementarnim česticama.

Njegovo otkriće bi definitivno potvrdilo sadašnja znanja o česticama kao što su elektroni i protoni, mada bi eksperimenti u CERN-u mogli, takođe, da dokažu da on zapravo uopšte i ne postoji, što bi primoralo fizičare da redefinišu Standardni model.

Ta čestica predstavlja ključnu komponentu Standardnog modela - sveobuhvatne teorije o načinu na koji kosmos funkcioniše na nivou čestica i sila.

Čestica je nazvana po škotskom fizičaru Piteru Higzu, koji je, još 1964. godine, postavio teoriju o njenom postojanju.

Do sada Higzov bozon nije niko nikada vidio, a još manje dokazao njegovo postojanje.

Veliki prasak

U žargonu fizičara nazvan "ciglom od koje je sagrađen" svemir ili "božjom česticom", Higzov bozon je, u teoriji, nastao iz Velikog praska prije 13,7 milijardi godina i sa letećim otpadom stvorio galaksije, zvijezde i planete.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.