Borba sa krizom i izbori za parlament

BRISEL - Evropsku uniju sljedeće godine čeka nastavak borbe protiv privredne i finansijske krize, izbori za Evropski parlament i dovršetak institucionalnih reformi ako Lisabonski ugovor prođe u češkom parlamentu i na referendumu u Irskoj.

Evropskom unijom u sljedećoj godini predsjedavaće Češka, u prvoj polovini godine, i Švedska u drugih šest mjeseci.

Česi su za prioritete odabrali ekonomiju, energiju i spoljne poslove. Unutar trećeg prioriteta - spoljnih odnosa, Češka će se usredsrediti na tri područja - zapadni Balkan, Istočno partnertstvo koje uključuje šest istočnoevropskih zemalja nekadašnjeg Sovjetskog Saveza te na transatlantske odnose.

Finansijska kriza koja se ove godine sručila na Evropu još nije u potpunosti prevladana uprkos velikim intervencijama država članica u bankarski sistem. Ta kriza počela se odražavati i na realnu ekonomiju i više zemalja članica već je ušlo ili im prijeti ulazak u recesiju.

Sljedeća godina mogla bi donijeti i konačno rješenje institucionalnih problema kako bi se ustanove i funkcionisanje EU napokon prilagodilo činjenici da ona više ne broji šest članica, nego 27, a uskoro i više.

Unija je danas gotovo jednako ustrojena kao i u vrijeme kada je bila znatno manja. Nakon što je propao prvi evropski ustav, umjesto njega dogovoren je Lisabonski ugovor, koji je preuzeo većinu rješenja iz tog ustava, ali je i on doživio težak udarac u junu ove godine, kada su ga Irci odbacili na referendumu.

Na zadnjem samitu pronađeno je kompromisno rješenje, koje uključuje da će Irska do kraja oktobra sljedeće godine raspisati novi referendum, a zauzvrat će dobiti pravno obavezujuće garancije.

Ako u februaru češki parlament, koji ima znatan broj euroskeptičnih zastupnika, uspije ratifikovati Lisabonski ugovor, ako uspješno prođe na referendumu u Irskoj i ako ga potpiše poljski predsjednik, EU bi napokon u januaru 2010. mogla imati nove institucije godinu dana kasnije nego što je prvobitno bilo planirano.

Početkom juna sljedeće godine 400 miliona građana biće pozvano na izbore za Evropski parlament, jedinu evropsku instituciju koju direktno biraju građani. Budući da će se parlament birati prema Ugovoru iz Nice, broj poslanika će se smanjiti sa sadašnjih 785 na 736.

Zahtjevi za članstvo

Evropska unija će sljedeće godine morati odgovoriti i na niz zahtjeva za primanje u članstvo. Crna Gora je već u decembru predala svoju kandidaturu, a sljedeće godine očekuje se da to učine Srbija i Albanija, a možda i Bosna i Hercegovina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.