Bogate trpeze i crvena jaja

Hrišćani širom svijeta i ove godine sa radošću dočekuju Vaskrs, koji se s pravom naziva praznik nad praznicima.dogodiće se i iduće godine, kada će obje crkve Vaskrs proslaviti 24. aprila.

Šarolikost podneblja podrazumijeva i raznovrsnost običaja i tradicija vezanih za obilježavanje dana, kada je Isus pobijedio smrt i nagovijestio vječni život za sve vjerujuće.

U Rusiji je red da se najprije ode na vaskršnju liturgiju. Poslije povratka kući, porodicu čeka bogata trpeza ukrašena cvijećem i šarenim jajima. Poslije doručka slijedi obilazak prijatelja i komšija, uz poklanjanje obojenih jaja i vaskršnjeg hljeba. Prema vjerovanju, vaskršnje jaje koje se nekome da od srca nikada se neće pokvariti.

Poklanjanje jaja povezano je sa prethrišćanskim običajima Rusa. U ta vremena, jaja su se poklanjala u čast obilježavanja proljećnog praznika, zvanog Maslenica. Prema vjerovanjima starih Slavena, u jajetu je izvor vatre koja je stvorila svijet, pa je tako jaje simbol života.

Jedinstveni ruski običaj vezan za Vaskrs je i branje maca, čime se simbolizuje dolazak proljeća. Tradicija nalaže da se macom pospu ramena komšije ili voljene osobe.

Ukrajinci su usavršili umijeće oslikavanja vaskršnjih jaja - "pisanki". Imaju i bogatu tradiciju vezanu za vaskršnji hljeb koji se zove "paska". Dok se hljeb mijesi i peče, kuvarica ne smije da pomisli ništa ružno, a u kući mora biti tišina, kako bi tijesto bilo meko i rastresito. Ovaj ritual je strogo porodični.

Pored uobičajenog farbanja jaja, Rumuni njeguju tradiciju nošenja orahovog lišća oko struka, jer vjeruju da ga je i Isus imao oko struka u trenutku vaskrsenja.

U vrijeme Vaskrsa Rumuni stočari praktikuju ritual u kome odrežu dlake sa kravljeg repa i spale nad mravinjakom, uz molitvu: "Neka mi Bog podari onoliko teladi koliko ima mrava u ovom mravinjaku!".

Jedna praznovjerica raširena među Rumunima kaže da se na Vaskrs ne smije davati so ili plamen vatre, jer to donosi nesreću.

U Grčkoj se na Veliki četvrtak peče vaskršnji hljeb, odnosno "coreki", a farbaju se i jaja u crveno, što simbolizuje Hristovu krv. U crkvenom dvorištu mladi obično zapale veliku vatru, kako bi simbolično spalili Judu Iskariota, apostola koji je izdao Isusa.

Na ostrvu Krit običaj je da se upaljena svijeća nosi kući, pazeći pri tome da se plamen ne ugasi. Iznad ulaznih vrata plamenom svijeće naprave se tri krsta, i time se dom i ukućani blagosiljaju svjetlom Hristovog vaskrsenja.

Farbanje jaja ima posebno sveto značenje u Bugarskoj. Tom procesu se pristupa veoma pažljivo, a svaki postupak ima posebno značenje.

Crvena jaja kod Bugara simbolizuju ljubav i zaštitu od zala. I crvena boja ima sve te moći. Nakon upotrebe, ono što ostane od nje mora da se baci iza kuće kako bi otjerala zle duhove.

Crvena jaja se zakopavaju u zemlju kako bi zaštitila polje od grada i drugih vremenskih nepogoda, a ljuske pojedenih vaskršnjih jaja se daju stoci da bi bila zdrava i imala puno priploda, ili se stavljaju u podove ili zidove kuće kako bi dom bio zaštićen.

Vaskršnji hljeb je ukrašen crvenim i bijelim jajima - bijela jaja predstavljaju muške, a crvena ženske članove porodice. Ofarbana vaskršnja jaja budu blagoslovljena u crkvi, a zatim se često tucaju o crkvene zidove.

U Holandiji se praktikuje paljenje vatre u sumrak. Čak se u pojedinim gradovima djeci simbolično ispraši tur, jer se vjerovalo da se na taj način istjeruju loše ponašanje. Sličan običaj postoji i u Škotskoj.

I Španija ima zanimljiv običaj, gdje po rijekama na ovaj praznik plutaju splavovi sa ukrašenim figurama, koje predstavljaju likove iz biblijske priče o Hristovom uskrsnuću.

Danci na Uskrs nose u džepovima komadić beskvasnog hljeba umotanog u bijelo platno.

Sjeverna Amerika ima običaj potjere za farbanim jajima. Prijatelji ili rodbina koji zajedno slave Uskrs skrivaju jaja u kući ili dvorištu, a djeca zatim kreću u potjeru, uvjerena da ih je preko noći sakrio uskršnji zeko, ostavivši usput i druge poslastice i darove.

U brazilskoj pokrajini Minas na Veliku subotu džepovi se pune komadićima kvarca, koji se na Vaskrs ostavljaju kod kuće. U Polineziji se na Veliku subotu krste školjke za koje se vjeruje da su povezane s morskim duhovima, te se nakon obreda vraćaju u more, gdje "vaskrsavaju" novi život.

Laponija

U Laponiji se proslavlja bijeli Uskrs uz zimske radosti. Uz pjesmu i ples Laponci se igraju snijegom, prave Snješka Bjelića i slave Isusovo vaskrsenje i buđenje prirode.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.