Bez promjene vlasti u Austriji

Beč - Prema prvim rezultatima izbora u Austriji, najjača politička snaga ostaju socijaldemokrate (SPO). Na drugom mjestu Narodna partija. Nova Austrija nova stranka u parlamentu. BZO ispao iz poslaničkih klupa.

Socijaldemokratska partija Austrije (SPO) ostala je prva politička snaga u zemlji, a parlament je dobio novog člana - stranku Nova Austrija (Noes), dok je iz poslaničkih klupa ispao Savez za budućnost Austrije (BZO).

Prema privremenim zvaničnim rezultatima, SPO je osvojio 27,10 odsto glasova i ostala je prva stranka po broju glasača.

Na drugom mjestu je Narodna partija (OVP) sa 23,8 odsto glasova, dok je treća politička snaga, koja jača od izbora do izbora, Slobodarska stranka (FPO), koja je osvojila 21,40 odsto glasova.

Dok su SPO i OVP ostvarili najslabije rezultate u poslijeratnoj istoriji Austrije, FPO je napravio najbolji rezultat sa porastom broja glasača za oko četiri odsto.

Stranka Zelenih je na četvrtom mjestu sa 11,46 odsto glasova, što je daleko ispod cilja od 15 odsto.

Zatim slijedi “Tim Štronah”, austrijsko-kanadskog milijardera Franka Štronaha, koji je dobio 5,8 odsto glasova i time ušao u skupšinske klupe.

Bez ijednog poslanika, to jest “iz mjesta”, ulazak u parlament uspjela je stranka Noes, koja je prešla cenzus osvojivši 4,8 odsto glasova.

BZO nije uspio da se održi u parlamentu, pošto nije prešao cenzus od četiri odsto, već je osvojio svega 3,6 odsto glasova.

Izlaznost, prema Ministarstvu unutrašnjih poslova Austrije, na današnjim izborima bila je 65,91 odsto, što je za 12,90 odsto manje nego 2008. godine.

Međutim, putem pošte glasalo je oko 10 odsto glasačkog tijela, tako da bi izlaznost mogla, nakon konačnog prebrojavanja svih glasova, biti približna onoj prije pet godina, kada je na birališta izašlo 78,81 odsto građana.

Na osnovu ovih rezultata najizvesniji je nastavak “velike koalicije”, odnosno aktuelne vlade SPO i OVP, koje su uspjele da zadrže većinu mandata u parlamentu.

Te dvije stranke imaju trenutno 97 mandata (SPO 51 i OVP 46), a za većinu u parlamentu potrebno je 92 mandata. Međutim, ne isključuje se i mogućnost neke tročlane koalicije.

Izborna mjesta, koja su otvorena jutros u sedam sati, zatvorena su u 17 sati.

Ukoliko ishod glasanja bude tijesan, odluku bi mogli donijeti glasovi predati poštom, koji će biti izbrojani u ponedjeljak, a konačan rezultat biće saopšten u četvrtak.

Više od deset odsto, to jest 668.658 glasača zatražilo je glasačke listiće, kako bi glasalo putem pošte, što je novi rekord.

Nakon izbora, vlada u utorak podnosi ostavku predsjedniku Austrije Hajncu Fišeru, koji će je prihvatiti i istovremeno naložiti da ista nastavi poslove do polaganja zakletve nove vlade.

Zatim će predsjednik Fišer obaviti razgovore sa glavnim kandidatima partija, a potom će jednom od njih dati mandat za formiranje vlade.

Rezultati izbora biće ozvaničeni 16. oktobra, a novi saziv parlamenta moći će da zasjeda prvi put 29. oktobra, mjesec dana poslije izbora, kada treba da se odrzi konstitutivna sjednica.

Kada će biti uspostavljena nova vlada za sada je neizvjesno. Od 1945. godine za formiranje vlade poslije izbora bilo je potrebno u prosjeku 59 dana.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.