Amerikanci danas glasaju za novog predsjednika

VAŠINGTON - Milioni Amerikanaca, kao i svake četvrte godine prvog utorka u novembru, uputiće se danas na birališta da izaberu novog predsjednika, 44. po redu, u izbornoj proceduri koja važi za jednu od najkomplikovanijih u savremenom svijetu.

Iako Amerikanci izlaze na birališta, izbori za američkog predsjednika su u suštini indirektni, jer se birači ne opredjeljuju direktno za kandidate - u ovom slučaju demokratu Baraka Obamu i republikanca Yona Mekejna - već za elektore, osobe koje ih zastupaju i biraju se ranije po posebnoj proceduri.

Predsjednik postaje onaj kandidat koji osvoji više od 270 takozvanih elektorskih glasova, što ne mora da znači i da je pobjednik osvojio apsolutnu većinu glasova birača izašlih na izbore.

Građani koji 4. novembra budu glasali, i oni koji su to već učinili tokom prijevremenog glasanja, koje dozvoljava američki zakon, danas će, u stvari, odlučiti koliki će broj elektorskih glasova svaki od kandidata dobiti u tzv. Elektorskom koleyu.

Elektorski koley ima ukupno 538 glasova iz svih američkih saveznih država, a da bi pobijedio, kandidat mora da dobije više od polovine tih glasova, odnosno najmanje 270 elektorskih glasova.

Amerikanci, zapravo, u svakoj od saveznih država za datog kandidata biraju elektore, koji potom 15. decembra glasaju u njihovo ime.

Kandidatu za koga glasa većina građana u svakoj od 50 američkih država i Distriktu Kolumbija, pripašće svi elektorski glasovi koji su predviđeni za svaku datu državu.

U zavisnosti od broja stanovnika i veličine, savezne američke države mogu imati od tri elektorska glasa, poput Alabame, Montane i drugih, do 55 elektorskih glasova koliko ih, na primjer, ima Kalifornija. Zbog toga i nije svejedno da li će kandidat za predsjednika osvojiti većinu u Kaliforniji ili Alabami.

Izuzetak iz ovog sistema su samo Nebraska i Mejn, gdje se elektorski glasovi dijele proporcionalno dobijenim glasovima birača. Takođe i Kolumbija distrikt, odnosno glavni grad Vašington DC, iako nije savezna država, ima pravo na najmanji broj elektora - tri.

U slučaju da nijedan kandidat ne dobije potreban broj elektorskih glasova, predsjednika bira Predstavnički dom Kongresa.    
Prilikom vođenja kampanje, ali i na sam dan izbora, sva pažnja je usredsrijeđena na 10 do 15 država, takozvanih "izbornih ratišta", koje  tradicionalno ili u datom trenutku nisu unaprijed većinski opredijeljene za demokrate ili republikance i od čije odluke otuda zavisi na koju stranu će se "prelomiti" ishod izbora.  Najvažnije od tih država su Ohajo, Pensilvanija i Florida.

Barak Obama

Barak Obama rodio se 4. avgusta 1961. godine na Havajima od majke Amerikanke i oca Kenijca koji su se vjenčali na studijama na Havajskom univerzitetu. Kada je Barak navršio dvije godine roditelji su mu se razveli, a njegov otac vratio se u Keniju te se zaposlio u tamošnjem ministarstvu privrede.

Dio svog djetinjstva Barak je proveo sa svojom majkom i očuhom u Indoneziji, ali na Havaje se vratio da završi srednju školu nakon koje upisuje politološki studij na Univerzitetu Kolumbija gdje u roku diplomira i specijalizuje se za spoljnopolitičke odnose. Nakon toga upisuje pravni fakultet na Harvardu koji takođe u roku završava.

Nakon školovanja zapošljava se kao advokat za građansko pravo u Čikagu. Takođe radi i kao predavač na Pravnom fakultetu u Čikagu gdje predaje ustavno pravo.

Oženjen je s Mišel Obama s kojom ima dvije kćerke: Maliju En i Sašu.

Obamin politički idealizam, posvećenost ljudskim pravima i harizmatični nastupi privukli su na njega veliku pažnju javnosti prilikom kampanja za izbor u Senat. Svojom elokventnošću i govorničkim sposobnostima zadobio je status najvećeg osvježenja i nade Demokratske stranke.

džon Mekejn

džon Sidni Mekejn rođen je u gradu Koko Solo na Panami 29. avgusta 1936. Potiče iz tradicionalne porodice američkih pomorskih oficira iz koje su njegov djed i otac bili poznati admirali američke vojske. Nakon srednjoškolskog obrazovanja opredijelio se za Pomorsku akademiju SAD na kojoj je diplomirao 1959. godine.

Nakon studija uključio se u jedinice Vojske SAD te je učestvovao u Vijetnamskom ratu kao pilot. 26. oktobra 1967. je u akciji njegov avion oboren iznad Hanoja te je on zarobljen.

U vijetnamskom zarobljeništvu proveo je šest godina i bio je žrtva mučenja. Godine 1973. je oslobođen.

Yon Mekejn dva puta se ženio. Ima četvoro biološke djece i troje usvojene. Napisao je više knjiga među kojima se nalaze i memoari.

Kao političar odlikuje se svojom liderskom sposobnošću, otvorenim stavovima i ponašanjem, duhovitošću i dosjetljivošću, konzervativnim ubjeđenjem i poštenjem.

Zagovornik je rata u Iraku, ali kritikuje Pentagon da ne šalje dovoljno vojnika u Irak. Vojnu opciju protiv Irana ne isključuje, iako je smatra posljednjom mjerom. Podržava socijalne programe. Deklarisan je protivnik pobačaja i istopolnih brakova, zalaže se za krivično-pravnu zabranu istraživanja o vještačkoj oplodnji. Blizak je američkom lobiju koji brani zabranu prodaje, kupovinu i nošenje oružja.

Sara Pejlin

Sara Luiz Hit Pejlin (rođena 11. februara 1964) guverner je Aljaske i kandidat Republikanske stranke za mjesto potpredsjednika Sjedinjenih Američkih Država.

Izabrana je za guvernerku Aljaske 2006. godine. Pažnju javnosti privukla je objavljujući etičke propuste vođa Republikanske stranke u Aljasci.

Prije nego što je izabrana za guvernerku, Pejlin je služila u dva saziva u gradskom vijeću Vasila, grada u Aljasci od 5.470 stanovnika, od 1992. do 1996. godine, bila izabrana za gradonačelnicu 1996. godine, i bila kandidatkinja za zamjenika guvernera na izborima 2002 (kada nije izabrana).

Sara Pejlin je prvi ženski kandidat Republikanske stranke za položaj potpredsjednika, i drugi kandidat za potpredsjednika ispred jedne od dvije velike stranke u SAD. Ona je takođe i prvi političar iz Aljaske koja je nacionalni kandidat u kampanji za predsjednika ili potpredsjednika.

džozef Bajden

džozef Robine džo Bajden mlađi (rođen 20. novembra 1942. u Skrentonu u Pensilvaniji) je američki političar, pripadnik demokratske partije. Profesor je prava na više američkih univerziteta i od 1973. senator države Delaver. Barak Obama ga je izabrao za svog kandidata za potpredsjedničko mjesto.

Još u ranoj fazi balkanskih konflikata, Džo Bajden je predstavljao pristalicu aktivne, i po potrebi agresivne spoljne politike SAD na Balkanu. Među prvima je Slobodana Miloševića nazvao ratnim zločincem. Zalagao se za prekid sankcija na uvoz oružja prema srpskim protivnicima i za održavanje vojne obuke muslimanima u BiH.

Njegov uticaj na Bila Klintona i zalaganje za ratnu opciju bio je odlučujući za vojno angažovanje NATO-a u vazdušnim operacijama na Balkanu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.