Amerika želi veće vojno prisustvo na Tajvanu

Nedavno saslušanje visoko rangiranih oficira i bezbjednosnih stručnjaka na temu aktuelne situacije u azijsko-tihookeanskom regionu u američkom Kongresu bilo je obilježeno otvorenim pozivima na povećanje vojnog prisustva SAD na teritoriji Tajvana.

Admiral Mark Montgomeri zatražio je od vlasti da u najkraćem roku odobre razmještanje najmanje 500 američkih vojnika na ostrvskoj teritoriji, dok je glavnokomandujući pacifičkim odsjekom američke vojske, general Čarls Flin pojasnio da povećanje isporuka vojne tehnike Tajpeju neće imati željenog efekta ukoliko tajvanski vojnici za upotrebu istog ne dobiju adekvatnu obuku.

Pod istim ovim izgovorom, u martu prošle godine za sada nepoznat broj pripadnika američkih specijalnih snaga bio je raspoređen na četiri vojne baze na Tajvanu, uključujući i istureni položaj na ostrvu Kinmen koje se nalazi na svega 10 kilometara od obale Kine — prema tadašnjim saopštenjima tajvanskih medija, ove snage razmještene su na dugoročnoj osnovi, a u cilju obuke tajvanskih snaga za predstojeću ”invaziju Kine”.

Dva mjeseca kasnije, Pentagon je započeo reformu marinaca u azijsko-tihookeanskom regionu sa ciljem povećanja mobilnosti — ovo je na prvom mjestu podrazumjevalo smanjenje upotrebe teške tehnike sa preorijentacijom na artiljerijske i raketne sisteme, kao i bespilotne letjelice. Započeta je izgradnja 31 desantnog broda, kao i formiranje tri desantne grupe od kojih će dve biti raspoređene u SAD, a jedna na bazi Okinava na teritoriji Japana.

Svi ovi koraci rezultat su angažmana generala Čarlsa Flina (istog koji i sada zahtjeva dalju militarizaciju Tajvana) koji je otvoreno poručio da se Pentagon već dugo priprema za rat sa Kinom, ali da uprkos tome vojno-političko rukovodstvo SAD nastavlja da potcjenjuje značaj kopnenih jedinica u budućem sukobu.

U svjetlu ubrzanog preusmjeravanja američkih ofanzivnih kapaciteta ka azijsko-tihookeanskom regionu, ovakvi potezi više ne predstavljaju iznenađenje. Uprkos tome, produbljivanje vojne saradnje sa Tajpejom koje je u Pekingu više puta okarakterisano kao osnovni faktor rizika značajno će povećati već visoke tenzije između dvije svjetske sile.

Dalji rast broja američkih vojnika na teritoriji Tajvana pritom će predstavljati i novi udar na princip jedne Kine koji teško da će proći nezapaženo u Pekingu koji je u poslednjim nedeljama nekoliko puta pokazao da neće tolerisati provokacije koje dovode u pitanje njegov suverenitet. Stoga, ukoliko Kongres odgovori potvrdno na zahtjeve Flina i Montgomerija, vojno-politička situacija u regionu lako može eskalirati do ivice otvorenog sukoba.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.