Običaju u Kopta, pravoslavnih nasljednika drevnih Egipćana: Nova odjeća i slatkiši za komšije

Kopti, kojih ima nekih deset miliona, proslavljaju Vaskrs, kao i ostali pravoslavni narodi, vaskršnjim postom u trajanju od 55 dana, nedjeljnom jutarnjom liturgijom i porodičnim ručkom. Najveća vaskršnja služba obavlja se u crkvi Svetog Marka u Kairu, koja je ujedno i centar Koptske crkve.

Tu se dešavaju najveći događaji vezani za koptske vjernike i u njoj služi poglavar Koptske crkve Tavadros II.

Kao što je običaj, patrijarh Tavadros II svake godine šalje pozivnice visokim zvaničnicima Egipta da prisustvuju liturgiji, dok koptski vjernici časte svoje muslimanske komšije jelom i slatkišima nakon završetka posta.

Koptima se inače  preporučuje da na Veliki petak i Veliku subotu drže puni post, odnosno da se uzdržavaju od hrane i pića i da post prekinu na kraju jutarnje liturgije.

Crkvena služba na Veliku subotu uključuje simboličnu simulaciju Hristovog uzdignuća, poznatu kao "Predstava uzdignuća". Predstava prikazuje vrata raja koja su zatvorena nakon što je Adam počinio prvobitni grijeh i njegovo izbacivanje iz Rajskog vrta. Tokom predstave gase se svjetla i tako dočarava tama u kojoj su ljudi živjeli prije dolaska Isusa Hrista. Svjetlo koje se nakon toga pali pokazuje da se Hrist vazdigao i da je uspio da otvori vrata raja i tako očisti ljude od prvobitnog grijeha.

Molitve se izgovaraju na koptskom i arapskom jeziku i svi egipatski hrišćani, uključujući i one koji ne poznaju koptski, znaju rečenicu koja se iznova ponavlja tokom Vaskrsa: "Ekrestos Anesti - Alisos Anesti" (Hristos vaskrse - Vaistinu vaskrse).

Nakon liturgije, koptske porodice prave veliki porodični ručak i hrana koja se služi ne razlikuje se mnogo od uobičajene egipatske hrane, kao što su fateh, riža sa hrskavom lepinjom i razni kolači, koje uglavnom prave domaćice. Jedna od tradicija je i kupovina nove odjeće, kao i razna porodična okupljanja.

Nakon Vaskrsa slijedi Dan proljeća, koji se na arapskom naziva Šam al-Nesim, koji slave svi Egipćani, ali naročito Kopti. Samo ime ovog praznika ima korijen u koptskom nazivu "šoum in nisim", što u prevodu znači "vrt žitarica". U pitanju je drevni egipatski festival kojim se označava početak proljeća i Kopti, čiji su preci bili drevni Egipćani, smatraju ga sastavnim dijelom vaskršnjih proslava. Za njega je vezan i poseban ritual, kao što je jedenje ribe cipala, zelenog luka i graha u javnim parkovima.

Kopti takođe praktikuju bojenje jaja, koja za njih simbolišu rađanje života iz beživotnog objekta, što je analogno sađenju žitarica u proljeće, koje smatraju sezonom rađanja.

Osam dana prije Vaskrsa Kopti proslavljaju Lazarevu subotu i u crkve unose osveštano palmino lišće, koje kasnije nose kućama i od kojeg prave sebi i djeci krune.

Neki od njih Veliku nedjelju slave u Izraelu, gdje se kreću istim ulicama i mjestima kojima se kretao Hrist uoči svog raspeća. Prošle godine je oko 1.300 Kopta bilo na hodočašću u Izraelu.

"Znak vjere"

Interesantno je da mnogi hodočasnici iz svijeta žele da na sebi ostave "znak vjere", odnosno tetovažu sa malim krstom kao znak posjete Jerusalimu. Prvi koji su započeli ovu tradiciju bili su Kopti, koji su svojoj djeci tetovirali krst na desnoj ruci da ne bi lako prešli na islam od kada su Arapi zavladali Egiptom u sedmom vijeku.

U Jerusalimu postoji i stara radnja za tetovažu, otvorena u 14. vijeku, koju već nekoliko vijekova drži koptska porodica Razuk.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.