“Žuta kuća”: Kriminalnu mrežu organizovale i pomagale kosovske vlasti FOTO

Berlin – Njemački list “Špigl” istražio je iskaze dvije osobe koje su ilegalno operisane na klinici “Medikus” u Prištini i došao do saznanja kako su kriminalnu mrežu trgovine organima organizovale i pomagale kosovske vlasti, prenose agencije.

Slučajevi siromašne ruske imigrantkinje i uspješnog njemačkog biznismena, Vere i Valtera, pokazuju koliko je ilegalna trgovina organima u svijetu uspješna.

Novinari “Špigla” saznali su da su ovo dvoje ljudi operisani u klinici “Medikus” u Prištini, koja je imala dozvolu za rad i u kojoj je urađeno na desetine sličnih ilegalnih transplantacija.

Valter je 74-godišnji njemački biznismen koji se, iz očaja zbog svog sve goreg zdravstvenog stanja, odlučio da ignoriše zakon i moral kako bi spasio svoj život.

Pateći od visokog krvnog pritiska, bio je primoran da pije jake lijekove 20 godina, zbog čega je jedan od bubrega počeo da mu otkazuje.

Ljekari su morali i da mu ugrade stent kako bi mu poboljšali cirkulaciju, ali je ubrzo morao još nekoliko puta da se operiše.

Zbog procjene doktora da mu je ostalo još samo nekoliko mjeseci da živi ukoliko mu se ne uradi transplantacija bubrega i činjenice da se nalazio na dnu liste za organe, njegov sin i žena počeli su da traže druge načine da mu produže život.

Poslije par mjeseci traganja Valter se ukrcao na let za Istanbul, gdje se sastao sa posrednikom, kojeg je njegova porodica kontaktirala.

Odatle su ga prebacili na Kosovo.

Vera Švedko, 50-godišnja ruska imigrantkinja bila je u istom avionu za Kosovo.

Pošto se nalazila u dugovima i teškoj finansijskoj situaciji odlučila se da proda svoj bubreg.

Kriminalne organizacije trgovaca organima prilično lako pronalaze mušterije - ljude poput Vere, siromašne, očajne i spremne da prodaju dijelove tijela za nekoliko hiljada evra.

Naravno, trgovci se trude da ostanu u sijenci, pa njihove ilegalne i nemoralne aktivnosti se rijetko kad u potpunosti razotkrivaju, a sudske presude su još rjeđe, piše njemački list.

Ali u slučaju klinike “Medikus” u Prištini, kriminalna mreža je sada veoma podrobno dokumentovana.

Kanadski tužilac Džonatan Ratel došao je na Kosovo 2010. godine da pomogne u uspostavljanju ustavnog sistema u sklopu EULEX misije.

Nije trebalo da prođe dugo vremena da tužilac Ratel usmjeri svoju pažnju na ilegalne aktivnosti trgovine organima u klinici “Medikus”.

Ratel je, kako kaže, siguran da su beskrupulozni hirurzi u ovoj klinici odstranili bubrege sa najmanje 20 ili 30 ljudi i transplantirali ih bogatim pacijentima iz druge klinike koja je djelimično u njemačkom vlasništvu. 

Posrednik je bio iz Izraela, donori iz cijelog svijeta, a hirurg Jusuf Sonmez, poznat pod nazivom “doktor Frankenštajn”, iz Turske.

Cijeli sistem je mogao da funkcioniše, kako kaže Ratel, samo uz veliku pomoć vlasti.

Reporteri “Špigla” proveli su mjesece prateći tragove koji su ih odveli do Izraela, Turske, Bjelorusije i Njemačke.

Preko Filipina do Kosova

Poslije neuspjelog pokušaja da sve završi na Filipinima, Valterov sin nastavio je potragu gdje bi njegov otac mogao da nađe bubreg.

Prema riječima kanadskog tužioca na Kosovu istraga je pokazala da je Valter uplatio 81.892 evra na račun Izraelca, sa kojim je njegova porodica uspjela da kontaktira poslije velike potrage.

Vera je u avionu za Istanbul bila sa još dvije žene koje su putovale istim povodom.

Kada su stigle prišao im je nepoznati muškarac, uzeo pasoše i dok su bile u hotelu dale su uzorak krvi.

Četiri dana kasnije otišle su za Prištinu.

Po dolasku na Kosovo carinici su bili pomalo sumnjičavi.

Zašto bi žena iz Izraela putovala na urološku kliniku u Prištini.

Vera je rekla ono što su joj prenijeli da kaže - da je tretman bolji u Prištini.

Carinici, i dalje sumnjičavi, okrenuli su neke telefone, a nakon razgovora su joj dozvolili prolaz.

Dvoje kola su čekala na aerodromu, jedna za donore i jedna za primaoce.

Poslije duge vožnje, kola su na kraju stala ispred moderne, roze, dvospratne zgrade.

Na natpisu je pisalo „Klinika Gjermane” (njemačka klinika).

Čovjek po imenu Manfred Ber, za prebivalištem u Berlinu, registrovan je kao vlasnik klinike u registru kompanija u Prištini.

Prema informacijama “Špigla” Manfred Ber stvarno postoji.

On je profesor urologije i radi kao glavni šef odsjeka u bolnici “Franziskus”.

Prema Verinom svjedočenju stvari su postale gore u Prištini.

Prvo je morala da potpiše formulare na engleskom koje nije razumjela.

Jednom prilikom joj je rečeno da će njen i drugi organi otići Amerikancima, ali na stolu pored nje nije stajao plavi, američki, pasoš, već tamno crveni poput njemačkog.

Vera je tada u sobi ponovo vidjela čovjeka sa aerodroma, zajedno sa svojom ženom.

Djelovali su, kako kaže, kao pristojni ljudi.

Istražitelji EULEX-a rekonstruisali su ko je i kada bio u klinici.

Vjeruju da je stariji čovjek u sobi sa Verom bio Valter.

- Tijelo mi se treslo pred operaciju. Htjela sam da pobjegnem, ali sam znala da me neće pustiti. Platili su moje letove, dočekali me na aerodromu. Bez obzira šta da uradim, dali bi mi injekciju i svejedno me operisali. Tada sam shvatila da sam se upetljala sa mafijom - prisjeća se Vera.

Otkrivanje klinike “Medikus”

Stvarnost ponekad poprima izgled horor priča.

Ujutru 4. novembra 2008. godine turski državljanin Jilman Altun srušio se na aerodromu u Prištini.

Krv je lila kroz njegovu majicu.

Odveden je kod aerodromskog ljekara koji je konstatovao da mu je nedavno izvađen bubreg - na klinici “Medikus”, odgovorio je Altun.

Policija je ubrzo stigla u kliniku, ali tada je već bilo prekasno, jedina osoba koja se još nalazila unutra bio je 74-godišnji izraelski recepcionar.

Altun se vratio u Tursku, ali od tada niko nije uspio da ga kontaktira.

Istražitelji misle da je mrtav.

- Veoma smo zabrinuti za neke od naših svjedoka - kaže tužilac Ratel, dodajući da su neki od donora već umrli tokom istrage.

Sudovi bi vjerovatno okrenuli glavu da kanadski tužilac nije uzeo pod svoju jurisdikciju slučaj turskog državljanina Altuna.

Ratel je okupio tim koji je kliniku povezao sa konekcijama širom svijeta - od Izraela do Južne Afrike, od Turske do Rusije i od SAD do Šri Lanke.

Za Ratela slučaj se proširio daleko izvan klinike u Prištini - sada je to pitanje u sklopu globalne mreže ilegalne trgovine organima.

“Leteći doktori” 

Ratel smatra da se mala grupa hururga specijalizovala kao “leteći doktori” i sada rade na svim kontinentima.

Doktori lete gdje god mogu da odstrane i transplantiraju organe.

Ukoliko vlasti upadnu u kliniku u Južnoj Africi ili Brazilu, oni se jednostavno prebace u sljedeću zemlju.

Stručnjaci kažu da su trenutno veoma popularne klinike na Kipru i u Kazahstanu.

Kako bi odvratili mogućnost da mušterije upozore vlasti pacijentima kažu gdje će ih operisati tek pred polazak.

U Prištini je od 2011. godine u toku suđenje protiv četvorice doktora i bivšeg državnog sekretara povezanih sa klinikom “Medikus”.

Optužbe uključuju trafiking, organizovani kriminal i pružanje ljekarskih usluga bez dozvola.

Još jedna osoba osumnjičena je Lutfi Derviš, profesor koji je, prema registru kompanija, bio ovlašćeni agent klinike.

On je, prema tvrdnjama, takođe učestvovao u najmanje jednoj operaciji.

Prema optužnici Derviši je povezan za visokim zvaničnicima kosovskih vlasti.

On se navodno lično sreo sa ministrom zdravlja i savjetnikom premijera.

Tužbe su takođe podnesene protiv bivšeg državnog sekretara u ministarstvu zdravlja, koji je, kako se tvrdi, izdao klinici “Medikus” dozvolu za presađivanje organa, koja, sudeći prema okolnostima, nikada nije trebala da bude izdata.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.