Zurof: Lovićemo naciste i u Srbiji

Beograd - Lovac na naciste i direktor centra "Simon Vizental" Efraim Zurof obišao je danas nekadašnji logor Staro Sajmište i odao poštu žrtvama genocida.

Zurof je najavio da će operacija "Posljednja šansa", čiji je cilj privođenje pravdi nacističkih ratnih zločinaca, biti uskoro sprovedena i u Srbiji. On je upozorio i na jačanje neofašizma svuda u EU, a posebno u pojedinim njenim istočnim članicama, poput Hrvatske, gdje se situacija, prema njegovoj ocijeni, pogoršala otkad Stjepan Mesić nije više predsejdnik.

"Tri su razloga za moju posjetu (Beogradu): prvi je da se pripremi teren za pokretanje operacije 'Posljednja šansa', projekta pronalaženja nacističkih ratnih zločinaca, u okviru koje će biti ponuđena nagrada za informacije, što nam može pomoći da nađemo te zločince u naredna tri mjeseca u Srbiji", rekao je Zurof u intervjuu Tanjugu.

"Posljednja šansa", vjerovatno posljednji veliki napor za izvođenje nacističkih zločinaca pred lice pravde, dosad je, kako je navedeno na vebsajtu Centra "Simon Vizental", sprovedena u Njemačkoj, Litvaniji, Letoniji, Estoniji, Poljskoj, Rumuniji, Austriji, Hrvatskoj i Mađarskoj. Operacija je zajednički projekat centra "Simon Vizental" u Jerusalemu i fondacije Targum Šliši.

Zurof je objasnio da boravi u Beogradu i radi promocije svoje knjige "Operacija posljednja šansa", koja je objavljena na srpskom jeziku, kao i da bi obišao stratište na Starom Sajmištu, koje, kako je istakao, ima važno mjesto u istoriji Drugog svjetskog rata i istoriji holokausta i zločina počinjenih u Srbiji. Primjećujući da mjesta na kojima su ljudi stradali u prošlosti nisu valjano obilježena, on je izrazio nadu da će se to promjeniti.

Komentarišući nedavne incidente u regionu, Zurof je ocijenio da je neofašizam u porastu i da o tome treba povesti računa. "Za to ima mnogo razloga: ekonomska recesija, globalizacija, strah od gubitka nacionalnog identiteta, ali dio problema jeste i to što Brisel spava", rekao je on i dodao da se od novih članica EU očekivalo da su prije prijema u Uniju prihvatile evropske vrijednosti.

"Ali, ono što viđamo po svim zemljama EU, a posebno u zemljama poput Slovenije, Letonije, Estonije, Hrvatske i drugdje, jesu pokušaji promjene istorije holokausta u Drugom svjetskom ratu, jačanje neofašizma, glasanje za desničarske predstavnike sa ultranacionalističkim programom", kazao je Zurof.

Osvrnuvši se na nedavni incident na zagrebačkom stadionu Maksimir, kada je fudbaler Dinama i hrvatske reprezentacije Josip Šimunić pozdravio publiku ustaškim pozdravom "Za dom!", na šta su mu navijači odgovorili "Spremni!", Zurof je ocijenio da je to sramno, ali da je od Šimunićevog ispada mnogo gore to što su mu hiljade ljudi otpozdravile i što se državni vrh Hrvatske nije distancirao od fudbalera.

"Mislim da je incident sam po sebi sraman. Ali želim da nešto bude jasno: Josip Šimunić je pojedinac, i to što je učinio jeste užasno, prvenstveno zbog toga ko je on - a vjerujem da je heroj za mnoge mlade u Hrvatskoj", rekao je Zurof.

"Ali ono što smatram 100 puta gorim jeste činjenica da su mu hiljade ljudi na stadionu Maksimir otpozdravile ustaškim pozdravom 'Za dom spremni' i to je apsolutno nečuveno", dodao je on.

Zurof je primjetio i da se nijedan hrvatski politički lider nije pozabavio tim pitanjem, što, kako je kazao, nije prvi put, i podsjetio je na slučaj Marka Perkovića Tompsona.

"Kada je Tompson, vjerovatno najpopularniji pevač u Hrvatskoj, pjevao 'Jasenovac i Gradiška Stara', bio sam prva osoba koja je protestovala i osudila to i tek onda je uslijedila osuda hrvatskih lidera", rekao je on. "Mislim da se situacija pogoršala otkad Mesić nije više predsjednik. Predsjednik Mesić je u više navrata govorio o tom problemu, što mu služi na čast, i nastavlja i dalje da govori, ali, naravno, više ne kao predsjednik. Problem je što se rukovodstvo Hrvatske ne distancira od ljudi poput Šimunića", istakao je Zurof.

On je ocijenio da su hiljade ljudi koji uzvikuju "Za dom spremni" "ozbiljan problem, ne samo za Hrvatsku, već bi i EU trebalo to da smatra ozbiljnim problemom".

Na pitanje kakvi su njegovi utisci kada boravi u Srbiji, Zurof je odgovorio da je Srbija vjerovatno jedna od rijetkih zemalja istočne Evrope gdje se cijeni rad centra "Simon Vizental". "Nije u pitanju samo saradnja s vlastima, već rad Centra podržavaju i Srpska pravoslavna crkva i lokalne grupe, kazao je on i izrazio zahvalnost zbog 'pune podrške i ogromne pomoći' u vezi sa slučajem Šandora Kepira, optuženog za učešće u ubistvima tokom novosadske racije 1942. godine.

"To je važno jer bez podrške lokalnih grupa veoma je teško za nekog ko dođe sa strane da ostvari željeni cilj", napomenuo je Zurof.

Na pitanje šta misli o optužnici u Francuskoj protiv američkog pjevača Boba Dilana zbog intervjua u kojem je Hrvate uporedio s nacistima i Kju kluks klanom, Zurof je odgovorio da je to "apsolutno smiješno".

Zurof je danas obišao nekadašnji logor Staro Sajmište i odao poštu žrtvama genocida, a tokom boravka u Beogradu razgovaraće i s predstavnicima vlasti i održati javno predavanje na kojem će govoriti o lovu na zločince širom svijeta.

Stratište su, zajedno sa Zurofom, obišli i vikarni episkop Patrijarha Irineja Jovan, osnivač udruženja "Srpski kod" Mlađan Đorđević i viši naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju Milan Konjanin. Zurof će, tokom boravka u Beogradu u organizaciji udruženja "Srpski kod", Odbora za Jasenovac Svetog Arhijerejskog Sabora Srpske pravoslavne crkve i Instituta za evropske studije, razgovarati i s predstavnicima vlasti i kasnije danas održati javno predavanje na kojem će govoriti o lovu na zločince širom svijeta.

Prema podacima Državne komisije za utvrđivanje ratnih zločina, u nacističkom koncentracionom logoru Staro Sajmište od 1941. do 1944. godine bilo je internirano oko 100.000 ljudi, žena, djece i staraca, od kojih je skoro 40 odsto ubijeno. Većina zatočenika bili su Srbi, Jevreji i Romi.

Istoričari se, međutim, ne slažu oko tačnog broja logoraša i ubijenih, i smatraju da je ta brojka preuveličana i da je u logoru bilo ukupno internirano oko 40.000 ljudi, od kojih je skoro polovina ubijena.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.