Ukradene stranice iz Titove knjige žalosti povučene sa aukcije

Beograd, Madrid - Dvanaest od ukupno 40 ukradenih listova iz Spomen knjige Josipa Broza Tita iz Muzeja istorije Jugoslavije povučeno je sa aukcije španske kuće "International Autograph Auctions " (IAAE), saznaje ekskluzivno „Tanjug".

Prema dokumentima u koje je Tanjug imao uvid, španska aukcijska kuća IAAE odlučila je da do okončanja istrage stopira prodaju 12 stranica iz Titove Knjige sjećanja.

Odluka je uslijedila nakon otkrića Medijske mreže „Antidot" da dijelovi knjige, čija je prodaja bila najavljena na aukciji zakazanoj za 3. jun u Malagi, pripadaju Srbiji i zvaničnog zahteva koji je uprava Muzeja istorije Jugoslavije uputila organizatoru aukcije.

Odluku o povlačenju spornih autografa sa aukcije donio je Organizacioni odbor IAAE na sjednici održanoj u četvrtak uveče, a ta odluka je u međuvremenu objavljena i na sajtu na kome je prodaja bila oglašena.

U izjavi za Tanjug direktor IAAE Francisko Pinero potvrdio je da je odlučeno da se svih 12 spornih listova povuče sa zakazane aukcije o čemu su odmah upućena obavještenja svim filijalama aukcijske kuće, kao i klijentima i zainteresovanim kupcima.

„Odluku o povlačenju spornih lotova donijeli smo nakon velikog pritiska medija i institucija iz Srbije i regiona Zapadnog Balkana, a poslije zvaničnog dopisa Muzeja istorije Jugoslavije koji tvrdi da listovi pripadaju njemu. O odluci o povlačenju zvanično smo obavjestili i muzej iz Beograda", rekao je Pinero.

Dodao je da je osoba koja je ponudila na prodaju potpise poznatih svjetskih državnika napisanih u čast Josipa Broza Tita, organizatoru aukcije pokazala dokument o autentičnosti listova iz koga se vidi da je kolekcija kupljena od „diplomate iz bivše Jugoslavije".

Pinero, međutim, nije želio da otkrije identitet sadašnjeg vlasnika kolekcije kao ni osobe od koje je ona prethodno otkupljena.

Slučaj aukcijske prodaje listova ukradenih iz Titove Knjige sećanja uzburkao je domaću i regionalnu javnost nakon što je Medijska mreža „Antidot" 25. maja objavila otkriće o zakazanoj prodaji listova koji su ukradeni iz depoa Muzeja Jugoslavije.

Iz te medijske mreže tada je najavljeno da će se obratiti svim relevantnim institucijama u namjeri da najavljena prodaja istorijskog nasleđa Srbije bude spriječena.

U međuvremenu, na zahtjev Ministarstva kulture, uprava Muzeja Jugoslavije je sprovela istragu tokom koje je ustanovljeno da su sporne stranice ukradene iz Knjiga sećanja iz osamdesetih godina prošlog vijeka koje su bile posvećene Josipu Brozu Titu, a koje se danas čuvaju u arhivama tog muzeja.

Zbog toga je MIJ zatražio od aukcijske kuće IAAE da, zbog sumnji u pogledu vlasništva nad ponuđenim artefaktima, aukcija zakazana za 3. jun bude otkazana.

Prema saznanjima „Antidota", iz Titovih spomen-knjiga isečeno je i ukradeno 40 strana na kojima su zapisi i potpisi poznatih svjetskih državnika povodom Titove smrti, iz osamdesetih godina prošlog vijeka, a 12 listova iz te kolekcije trebalo je da se nađe na zakazanoj aukciji.

Među njima su se našle stranice sa izjavama i autentičnim potpisima Norodoma Sihanuka, bivšeg kralja Kambodže, Hu Jaobinga, generalnog sekretara Komunističke partije Kine, Indire Gandi, premijerke Indije, Mihaila Gorbačova, generalnog sekretara KP SSSR, Nikolaea Čaušeskua, predsjednika Rumunije.

Na prodaju su bili ponuđeni i autografi Hafeza el Asada, predsjednika Sirije, Jasera Arafata, lidera Palestinske oslobodilačke organizacije, Ali Hamneija, vrhovnog vjerskog vođe Irana, Mobutu Sese Sekoa, lidera nekadašnjeg Zaira (danas DR Kongo), Roberta Mugabea, predsjednika Zimbabvea, Ulofa Palmea, švedskog premijera i Džordža Buša Starijeg, iz vremena kada je obavljao dužnost potpredsjednika SAD.

Svi oni su u poseti Beogradu boravili u periodu od 1982. do 1989. godine kada su se i upisali u Titovu Knjigu sjećanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.