Ubjedljiva pobjeda "Studentske liste" odjeknula u cijelom regionu: Najteži ispit tek slijedi

BEOGRAD – Pobjeda Studentske liste na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji označila je kraj višegodišnje dominacije Srpske napredne stranke i otvorila put promjeni vlasti. Ipak, pokret koji je okupio nezadovoljne građane i tek treba da pokaže može li protestnu energiju pretvoriti u funkcionalnu vlast, obezbijediti kadrove za najodgovornije državne poslove i usaglasiti različite stavove svojih pristalica.

Prema preliminarnim podacima Republičke izborne komisije, na osnovu obrađenih 8.135 od ukupno 8.392 biračka mjesta, "Studentska lista" osvojila je 52,65 odsto glasova, odnosno 2.246.423 glasa. Lista "Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija" dobila je 39,22 odsto, odnosno 1.673.241 glas, dok je lista "Ivica Dačić – Faktor stabilnosti" osvojila 2,17 odsto, odnosno 92.532 glasa. Izlaznost je iznosila 68,78 odsto. Projekcije Ipsosa i CeSID-a ukazuju na to da bi "Studentska lista" mogla da osvoji oko 141 poslaničko mjesto, što bi joj omogućilo samostalno formiranje vlade. Listi okupljenoj oko Vučića pripalo bi oko stotinu mandata, dok bi preostala mjesta zauzeli predstavnici manjinskih lista.

OD PROTESTA DO SKUPŠTINE

Među poznatijim kandidatima Studentske liste su njen nosilac, kardiolog i profesor Medicinskog fakulteta u Novom Sadu Ilija Srdanović, profesor Jovo Bakić, profesorka Ljubica Oparnica, profesor hemije Radomir Saičić, glumac Tihomir Stanić, politikolog Adem Mavrić i Nemanja Đurić iz Sindikata sudske vlasti. Različita profesionalna iskustva odražavaju nastojanje pokreta da okupi ljude izvan uobičajenih stranačkih struktura.

Međutim, ulazak u parlament donosi drugačije obaveze od organizovanja protesta. Nova većina moraće da odredi ko će voditi vladu i ministarstva, kako će donositi odluke i obezbijediti odgovornost za njihovo sprovođenje. Vlast zahtijeva jasnu podjelu nadležnosti i usaglašen program. Docent Fakulteta političkih nauka u Beogradu Stefan Surlić ukazao je na izazove prelaska iz protestnog pokreta u institucije vlasti. Pobjeda sama po sebi ne rješava pitanje kadrova, organizacije i sposobnosti upravljanja državom.

Direktor agencije Ipsos Vladimir Pejić istakao je značaj izborne mobilizacije i visokog odziva građana. Izlaznost od 68,78 odsto pokazuje da su mnogi izbore doživjeli kao priliku za promjenu, ali ne garantuje da će podrška novoj većini ostati nepromijenjena nakon prvih konkretnih odluka. Programski direktor Centra za slobodne izbore i demokratiju Ivo Čolović ocijenio je da su izbori imali referendumski karakter, jer su protivnici dotadašnje vlasti podržali listu za koju su smatrali da ima najviše šansi za pobjedu.

- Ispostavilo se da je na kraju izgleda ipak ovo bila referendumska atmosfera i da su prosto oni koji su bili protiv koalicije tadašnje na vlasti odlučili da podrže onu listu koja je imala najviše šansi da ostvari pobedu - rekao je Čolović.

On je naveo da je skup održan u četvrtak mogao da utiče i na dio birača koji su se još dvoumili. Izdvojio je i rezultate u sredinama sa značajnim udjelom nacionalnih manjina, navodeći da su tri od četiri manjinske liste koje su ušle u parlament bile bliske dosadašnjoj vladajućoj koaliciji. Istovremeno, Studentska lista ostvarila je zapažen rezultat u pojedinim sredinama sa manjinskim stanovništvom, dok su tradicionalne bošnjačke stranke u svojim uporištima prošle slabije.

Izborni rezultat pokazuje da su se birači nezadovoljni dosadašnjom vlašću okupili oko opcije za koju su procijenili da može da je porazi. Da li će se ta koalicija očekivanja održati i nakon formiranja vlade, ostaje jedno od ključnih pitanja.

POLITIČKI GUBITNICI

Promjena odnosa snaga vidljiva je i u slabljenju stranaka koje su godinama oblikovale politički život Srbije. Socijalistička partija Srbije osvojila je, prema preliminarnom presjeku RIK-a, 92.532 glasa, odnosno 2,17 odsto. Ako konačni rezultati potvrde taj procenat, SPS neće preći redovni izborni prag od tri odsto.

Za stranku koja je decenijama učestvovala u formiranju vlasti, najčešće kao partner SNS-a, takav ishod predstavljao bi ozbiljan udarac. SNS se, s druge strane, suočava sa gubitkom pozicije dominantne političke snage. Njen uticaj neće nestati preko noći, ali će se upravljanje institucijama naći pod drugačijom političkom kontrolom. Miloš Vučević najavio je nastavak političke borbe i poručio da će vrijeme pokazati kakvu će politiku voditi pobjednici izbora.

- Videćete za šest meseci kakve su to bile obmane i laži i kakva će njihova politika biti. Mi imamo problem šta će se desiti sa Srbijom, ali poštujemo volju naroda - rekao je Vučević.

Kao najjača opoziciona snaga, SNS će imati priliku da osporava poteze nove vlasti i traži odgovornost za njene rezultate. Istovremeno, gubitak vlasti značiće i prilagođavanje dosadašnjeg političkog sistema novom odnosu snaga u parlamentu.

PROVJERA VEĆINE

Jedan od prvih testova za novu vlast biće odnos prema eventualnim zloupotrebama prethodne administracije. Borba protiv korupcije bila je jedan od ključnih motiva protesta, pa će građani očekivati da najave budu pretočene u konkretne postupke. Istrage će, međutim, morati da se vode kroz nezavisne institucije i na osnovu dokaza, a ne kao sredstvo političke odmazde. Bivši predsjednik Srbije Boris Tadić ukazao je na nedostatak iskusnih kadrova u studentskom pokretu za najodgovornije državne funkcije i upozorio da smjena vlasti ne bi trebalo da dovede do osvete.

- Čekao sam 14 godina, da ovaj politička ološ ode sa vlasti. Ali to ne znači da treba da se svetimo sada - poručio je Tadić.

Pred novom većinom je zadatak da zahtjev za odgovornošću pretvori u promjene koje će važiti za sve, umjesto da samo zamijeni ljude na funkcijama. Uspjeh će zavisiti od kadrovske i organizacione snage pokreta, ali i od sposobnosti da obećanja o borbi protiv korupcije, nezavisnosti institucija i boljem životnom standardu pretoči u konkretne mjere.

GEOPOLITIKA

Pored unutrašnjih reformi, nova vlast moraće da odredi i odnos Srbije prema Evropskoj uniji, Rusiji i susjedima. Izjave nosioca Studentske liste Ilije Srdanovića nagovještavaju promjenu regionalne politike, uz naglasak na dijalogu i dobrosusjedskim odnosima.

- Svim komšijama u regionu bitno je preneti da ćemo, izgradnjom demokratskog društva ovde kod nas, imati i kredibilnog i otvorenog sagovornika za sutrašnju politiku otvorenog dijaloga i dobrosusedstva sa svima u regionu - poručio je Srdanović, dodajući da će se saradnja Beograda i Banjaluke nastaviti, ali da će dijalog biti proširen i na druge partnere.

Profesor Jovo Bakić je odbacio i mogućnost promjene kursa prema Rusiji. Kako je istakao, on ovu zemlju poštuje kao veliku silu i istorijski važnu partnerku, a u mnogim slučajevima i zaštitnicu.

Ovdje se otvara jedno od ključnih pitanja buduće politike, da li će promjena vlasti donijeti i promjenu spoljnopolitičkog kursa ili će novo rukovodstvo prije svega biti usmjereno na unutrašnje reforme i poboljšanje odnosa sa susjedima.

Različiti stavovi unutar pokreta mogli bi da postanu izazov kada opšte poruke budu morale da se pretvore u konkretne odluke. Profesor Fakulteta bezbjednosti Univerziteta u Beogradu Zoran Dragišić ocijenio je da će tek nakon konstituisanja Narodne skupštine biti jasnije ko će zaista voditi Srbiju. Izrazio je nadu da će novo rukovodstvo voditi računa o interesima srpskog naroda u okruženju, posebno u Republici Srpskoj, na Kosovu i Metohiji, Hrvatskoj i dijaspori. Za Banjaluku će, kako kaže, konkretni potezi nove vlade biti važniji od opštih poruka o bliskosti. Saradnja u ekonomiji, energetici i zajedničkim političkim pitanjima pokazaće da li će biti očuvan dosadašnji nivo odnosa sa Republikom Srpskom i kako će Beograd odmjeravati regionalne prioritete.

KO ĆE VODITI ZEMLjU

Nakon izbora slijede konstituisanje Narodne skupštine i dogovor o sastavu vlade. Iako izborni rezultat ukazuje na to da bi "Studentska lista" mogla samostalno da obezbijedi većinu, još nije poznato ko će biti premijer i ko će preuzeti ključna ministarstva.

Akademik Radomir Saičić, kandidat na "Studentskoj listi", nakon proglašenja pobjede poručio je da pred pokretom stoji posao izgradnje drugačije Srbije. Promjena, međutim, neće biti potvrđena samim izbornim rezultatom, već načinom na koji će nova vlast upravljati institucijama, voditi ekonomsku politiku i odgovarati na zahtjeve građana. "Studentska lista" je pokazala da može da ujedini birače. Sada mora da dokaže da može da upravlja državom i kada više ne bude dovoljno samo biti protiv prethodne vlasti. Od sposobnosti da očuva jedinstvo, izabere kompetentne ljude i ispuni obećanja zavisiće da li će pobjeda ostati izborni preokret ili postati početak trajnije političke promjene.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.