U Beogradu promocija zbornika “Građanski rat u Hrvatskoj 1991-1995”

Promocija je održana u organizaciji Udruženja Srba iz Hrvatske i Srpskog kulturnog društva “Zora” Knin-Beograd u Kući Đure Jakšića, u Skadarliji.

Milojko Budimir iz Udruženje Srba iz Hrvatske rekao je Srni da je ovo udruženje još 2005. godine počelo sa ovom edicijom, uz podršku Komesarijata za izbjeglice Srbije, te da je izdaje svake godine prilikom obilježavanja sjećanja na stradale u “Oluji”.

“To je prilika da se kaže ono što se desilo za vrijeme građanskog rata u Hrvatskoj 1991-1995. godine, a posebno šta se desilo u akcijama hrvatske vojske i policije žBljesakž i žOlujaž, kada je gotovo cjelokupno stanovništvo bilo primorano da napusti to područje”, rekao je Budimir.

On je naveo da za zbornik pišu ljudi iz raznih instituta, doktori nauka, koji se bave ovom temom, kao i sami učesnici događaja, da bi se saznala istina, zbog čega ovaj zbornik ima i svoju dokumentarnu vrijednost.

“Nažalost, 24 godine poslije žOlujež i svega ono što im se desilo, Srbi nisu u situaciji da se vrate u svoj zavičaj i ognjišta. Zato pokušavamo da ukažemo i domaćoj i svjetskoj javnosti na tragediju koju su doživjeli Srbi”, rekao je Budimir.

On je dodao da se na oko 4.000 strana ispisanih u dosadašnjim zbornicima nalazi poruka svima koji mogu da odlučuju, a to je da učine dodatni napor, da bi ova situacija bila prevaziđena.

Istoričar Milan Koljanin sa beogradskog Instituta za savremenu istoriju rekao je da je u Hrvatskoj za vrijeme rata devedesetih godina u mnogo čemu prekopirana politika koja se vodila za vrijeme Drugog svjetskog rata u Nezavisnoj Državni Hrvatskoj /NDH/.

On je naveo da je zakonodavstvo NDH bilo represivno i da je ta tvorevina bila usmjerena na uništenje Srba, koji su tada činili jednu trećinu stanovništva te tvorevine.

Koljanin je naveo da je u ustaškoj Hrvatskoj postojao zakon o logorima, koji je obuhvatao masovno interniranje Srba i drugih nepoželjnih građana - Jevreja i Roma i politički nepodobnih, što čak ni nacistička Njemačka nije imala.

On je rekao da Jasenovac nije bio radni logor, kako kažu hrvatski revizionisti, nego logor smrti i uništenja, što mu je bila osnovna namjena, dok je rad zatočenika u stvari bio način uništavanja zarobljenika.

Kosta Novaković, nekadašnji pomoćnik komandanta Srpske vojske Krajine, rekao je da je u Hrvatskoj bio građanski rat, navodeći da se dokazi za to mogu naći u raznim činjenicama, kao što je da u vrijeme početka ratnih sukoba u Hrvatskoj, odnosno bivšoj SFRJ, Hrvatska nije bila član međunarodne zajednice.

“U Hrvatskoj su razvili ideologiju domovinskog rata i kulta branitelja, prema kojoj u Hrvatskoj niko ne može biti kriv, pa čak i kada su činili zločine nad Srbima, zato što su navodno vodili nenapadački i oslobodilački rat”, rekao je Novaković.

Novaković ističe da je u Hrvatskoj bio tipični građanski rati da o tome svjedoči izjava tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana da “rata ne bi bilo, da Hrvatska nije željela”.

On je podsjetio da je Hrvatska vojska, zajedno sa hrvatskim snagama iz Herceg-Bosne, učestovala u borbama u BiH, odnosno u drugoj zemlji, dok niko pripadnike Vojske Srpske Krajine nije optužio da su učestvovali u borbama u nekoj drugoj državi.

Novaković je rekao da se nakon priznanja Hrvatske u UN, ne može govoriti o agresiji JNA, koje tada tu nije ni bilo, već samo Srba rođenih u Krajini. “Dakle, u Hrvatskoj nisu postojale neke strane trupe”, dodao je on.

On je podsjetio da je još 1918. godine po završetku Prvog svjetskog rata Zagreb pozvao srpske trupe da “spasu situaciju”, zbog dolaska austrougarskih vojnika, koji su palili i ubijali i zbog prijetnje okupacijom.

Novaković je naveo da je Savjet bezbjednosti UN donio nekoliko rezolucija, u kojima je rekao da je Hrvatska izvršila oružani napad na prostor pod zaštitom mirovnih snaga UN u Hrvatskoj, kao što je na Miljevačkom platou i Ravnim Kotarima, gdje su bili Srbi iz Krajine.

“Ako Hrvatska toliko insistira da je bio međudržavni sukob, to može samo u slučaju da kaže da je Republika Srpska Krajina bila država”, rekao je Novaković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.