Tužioci u Srbiji pod lupom: Sporni postupci u slučaju „zvučnog topa“, uspostavljen „paratužilački sistem“

BEOGRAD - Komisija Vrhovnog javnog tužilaštva utvrdila je, kako se navodi u njenom prvom izvještaju, sistemske nepravilnosti u postupanju Višeg javnog tužilaštva u Beogradu u više predmeta koji su izazvali pažnju javnosti.

Predloženo je pokretanje krivičnih i disciplinskih postupaka protiv pojedinih tužilaca, kao i razmatranje razrješenja i udaljenja sa funkcije glavnog javnog tužioca Nenada Stefanovića i njegovog zamjenika Miodraga Markovića. Komisija predlaže i da se dokumentacija dostavi Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal.

Komisija Vrhovnog javnog tužilaštva, formirana 27. oktobra, završila je prvi dio provjere predmeta Višeg javnog tužilaštva u Beogradu i utvrdila, kako se navodi u izvještaju, brojne nepravilnosti koje ukazuju na pristrasno postupanje, selektivnu primjenu zakona, zloupotrebu tužilačkih ovlašćenja i kršenje prava oštećenih.

Provjerom je obuhvaćeno više predmeta, među kojima su navodna upotreba „zvučnog topa“ na protestu 15. marta 2025. godine, pretres Filozofskog fakulteta i Rektorata Univerziteta u Beogradu, odluke o pomilovanjima, postupci zbog povređivanja studenata tokom protesta, napad kod Fakulteta dramskih umjetnosti, kao i postupanje po zahtjevu američkih pravosudnih organa.

Komisija ocjenjuje da uočene nepravilnosti nisu izolovani slučajevi, već da ukazuju na način rukovođenja Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, za koji je odgovoran glavni javni tužilac Nenad Stefanović.

Predloženi postupci za razrješenje i udaljenje Stefanovića

Komisija je predložila da se protiv glavnog javnog tužioca Nenada Stefanovića pokrene postupak za utvrđivanje razloga za razrješenje, ukoliko prethodno pravosnažnom odlukom bude utvrđeno da je učinio težak disciplinski prekršaj.

Takođe, Komisija smatra da bi Stefanović trebalo da bude udaljen sa javnotužilačke funkcije nakon pokretanja postupka za utvrđivanje razloga za njegovo razrješenje.

Iste mjere predložene su i za javnog tužioca Miodraga Markovića, ukoliko nadležni organi utvrde njegovu disciplinsku odgovornost.

U izvještaju se navodi da je Stefanović u pojedinim predmetima koristio rukovodeća ovlašćenja kako bi mijenjao postupajuće tužioce i usmjeravao tok postupaka, dok se Markoviću zamjera pristrasno postupanje, selektivno tumačenje dokaza i korišćenje tužilačkih ovlašćenja suprotno njihovoj svrsi.

Zvučni top - predloženo krivično gonjenje Miodraga Markovića

U predmetu koji se odnosi na navodnu upotrebu „zvučnog topa“ tokom protesta 15. marta 2025. godine, Komisija je ocijenila da Više javno tužilaštvo u Beogradu nije sprovelo nepristrasnu i djelotvornu istragu.

Prema nalazima Komisije, postupajući tužioci nisu preduzimali radnje radi svestranog utvrđivanja činjenica, već su nastojali da potvrde unaprijed formiran stav da akustično oružje nije korišćeno.

U izvještaju se ukazuje i na to da nisu na odgovarajući način razmotrene izjave građana, medicinska dokumentacija i drugi dokazi, dok su aktivnosti tužilaštva bile usmjerene i na osobe koje su javno tvrdile da je takvo oružje upotrijebljeno.

Komisija posebno navodi da je tužilaštvo od Bezbjednosno-informativne agencije zatražilo provjeru 154 građana koji su svjedočili o događaju, uključujući podatke o njihovim eventualnim političkim i drugim organizacionim vezama.

Zbog uočenih nepravilnosti predloženo je pokretanje disciplinskog postupka protiv Miodraga Markovića i javne tužiteljke Aleksandre Stefanović.

Za Markovića je predloženo i krivično gonjenje zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja, uz utvrđivanje da li je postupao po nalozima rukovodstva tužilaštva.

Pretres Filozofskog fakulteta i Rektorata

Komisija je utvrdila nepravilnosti i u postupanju Višeg javnog tužilaštva povodom pretresa Filozofskog fakulteta i Rektorata Univerziteta u Beogradu, nakon smrti studentkinje u martu 2026. godine.

Prema izvještaju, tokom pretresa oduzimana je dokumentacija i elektronska oprema koja nije bila neposredno povezana sa predmetom istrage.

Posebno se ukazuje na oduzimanje kompletnog servera, umjesto pribavljanja video-snimaka za period određen sudskom naredbom, kao i na zapljenu registratora sa zapisnicima studentskih plenuma i drugom dokumentacijom o studentskom organizovanju.

Komisija ocjenjuje da je postupanje tužilaštva prevashodno bilo usmjereno na prikupljanje podataka o studentskom pokretu, umjesto na rasvjetljavanje okolnosti smrti studentkinje.

Zbog toga je predloženo da nadležno tužilaštvo, nakon neophodnih provjera, pokrene krivično gonjenje odgovornih javnih tužilaca ukoliko se potvrdi sumnja na zloupotrebu službenog položaja.

Pomilovanja - krivična prijava odbačena bez provjere navoda

U predmetu koji se odnosi na odluke o pomilovanjima, Komisija je utvrdila da je javna tužiteljka Danijela Kljajić odbacila krivičnu prijavu za svega nekoliko dana, bez prethodnog preduzimanja radnji radi provjere njenih navoda.

U izvještaju se navodi da je bilo neophodno pribaviti dokumentaciju od Ministarstva pravde i Kabineta predsjednika Republike, kao i razmotriti 49 odluka o pomilovanju.

Komisija smatra da je takvo postupanje bilo pristrasno i da predstavlja disciplinski prekršaj, posebno imajući u vidu da se jedno od pomilovanja odnosi na osobu protiv koje je vođen postupak zbog teškog ubistva u pokušaju.

Povređivanje studenata - sporna promjena kvalifikacije

Poseban dio izvještaja odnosi se na postupak protiv žene koja je automobilom udarila studente tokom protestne šetnje u Ulici Jurija Gagarina na Novom Beogradu.

Komisija navodi da je Nenad Stefanović usvojio zahtjev za izuzeće javne tužiteljke koja je postupak vodila zbog teškog ubistva u pokušaju.

Nakon promjene postupajućeg tužioca, Miodrag Marković je, bez pribavljanja novih dokaza i promjene činjeničnog stanja, djelo kvalifikovao kao znatno blaže krivično djelo protiv opšte sigurnosti.

Komisija smatra da je takvim postupanjem okrivljenoj omogućen povoljniji položaj u krivičnom postupku, a oštećenima nanesena šteta.

Zbog toga je predloženo da nadležno tužilaštvo razmotri krivično gonjenje Markovića zbog zloupotrebe službenog položaja, dok se Stefanoviću stavlja na teret nezakonito korišćenje rukovodećih ovlašćenja prilikom oduzimanja predmeta prvobitnoj tužiteljki.

Napad kod FDU - propusti u identifikovanju učesnika

Komisija je analizirala i postupanje Višeg javnog tužilaštva povodom napada na studente i zaposlene Fakulteta dramskih umjetnosti 22. novembra 2024. godine.

U izvještaju se ukazuje na različit tretman osumnjičenih koji su, prema ocjeni Komisije, učestvovali u istom događaju i preduzimali slične radnje.

Takođe, utvrđeno je da tužilaštvo nije u potpunosti postupilo po obaveznom uputstvu Apelacionog javnog tužilaštva da ispita dodatne svjedoke, analizira video-snimke i identifikuje ostale učesnike napada.

Komisija ocjenjuje da takvi propusti predstavljaju kršenje načela nepristrasnosti i ugrožavaju povjerenje građana u rad tužilaštva.

Predmet „Vista Rika“

Nepravilnosti su utvrđene i u predmetu koji je formiran na osnovu krivične prijave kompanije „Vista Rika“, a odnosi se na postupanje zaposlenih u jednoj banci i Upravi za sprečavanje pranja novca.

Komisija navodi da je javni tužilac Aleksandar Milošević naložio hapšenje i saslušanje pomoćnice direktora Uprave za sprečavanje pranja novca, iako je za postupanje u tom predmetu bilo nadležno Javno tužilaštvo za organizovani kriminal.

Predmet, međutim, nije proslijeđen tom tužilaštvu, već je postupak nastavljen pred Višim javnim tužilaštvom u Beogradu.

U izvještaju se ukazuje i na nepostupanje po nalozima suda i neopravdano odugovlačenje postupka, što Komisija ocjenjuje kao osnov za utvrđivanje disciplinske odgovornosti.

Zahtjev SAD za izručenje - predložena hitna provjera odgovornosti

Posebno su analizirani propusti u predmetu međunarodne pravne pomoći po zahtjevu pravosudnih organa Sjedinjenih Američkih Država za izručenje dvije osobe, označene inicijalima P. P. i R. R.

Komisija je utvrdila da su glavni javni tužilac Nenad Stefanović i javni tužioci Miodrag Marković i Nikola Uskoković postupali suprotno propisanim nadležnostima i obavezama, kao i da Vrhovnom javnom tužilaštvu nisu dostavljani traženi spisi i obavještenja.

U izvještaju se ukazuje i na propuste u postupanju po zahtjevu za izručenje koji su, prema ocjeni Komisije, doprinijeli stvaranju uslova da osobe čije je izručenje traženo pobjegnu.

Komisija je ukazala i na moguću odgovornost neidentifikovanog zaposlenog u Ministarstvu pravde zbog zadržavanja dokumentacije značajne za postupak.

Predloženo je da Javno tužilaštvo za organizovani kriminal hitno preispita postupanje svih navedenih osoba i, ukoliko utvrdi postojanje osnova za krivično gonjenje, preduzme odgovarajuće mjere.

VJT da dostavi izvještaje TOK-u i disciplinskom tužiocu

Komisija je predložila da Vrhovno javno tužilaštvo bez odlaganja dostavi izvještaj i dokumentaciju Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal, radi utvrđivanja eventualne krivične odgovornosti osoba koje su postupale u analiziranim predmetima.

Predloženo je i da se dokumentacija dostavi disciplinskom tužiocu Visokog savjeta tužilaštva radi provjere osnova za pokretanje disciplinskih postupaka.

Za predmet koji se odnosi na zahtjev američkih pravosudnih organa predloženo je da Javno tužilaštvo za organizovani kriminal u roku od sedam dana od prijema dokumentacije obavijesti Vrhovno javno tužilaštvo o početnoj odluci u vezi sa eventualnim postupcima.

Uspostavljen „paratužilački sistem“

U završnom dijelu izvještaja Komisija ocjenjuje da su u analiziranim predmetima uočeni sistemski obrasci selektivne primjene zakona, pristrasnog postupanja, zloupotrebe rukovodećih ovlašćenja i ograničavanja prava oštećenih.

Posebno se ukazuje na korišćenje tužilačkih ovlašćenja za ostvarivanje ciljeva koji nisu povezani sa zakonitim vršenjem javnotužilačke funkcije.

Komisija zaključuje da glavni javni tužilac Nenad Stefanović, iako formalno djeluje u okviru javnotužilačkog sistema, faktički postupa paralelno sa njim, rukovodeći se, kako se navodi, vanpravnim interesima.

Takvo postupanje, prema ocjeni Komisije, dovelo je do uspostavljanja „paratužilačkog sistema“, suprotnog principima zakonitosti, nepristrasnosti i zaštite javnog interesa.

Komisija Vrhovnog javnog tužilaštva najavila je nastavak provjere predmeta Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, ali i drugih javnih tužilaštava u Srbiji.

Prijedlozi iz izvještaja ne predstavljaju odluke o krivičnoj ili disciplinskoj odgovornosti, niti su predložena razrješenja i udaljenja sa funkcije već sprovedena. O njima treba da odlučuju nadležni organi u odgovarajućim postupcima, piše RTS. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.