Studentski plan za rudarstvo: Šta će se kopati u Srbiji?

BEOGRAD - Studentska lista u svom programu ukazuje na probleme u rudarstvu Srbije, navodeći da se u ovoj oblasti godinama radi po pravilima koja se ne mogu provjeriti.

„Narodna skupština je 23. aprila 2026. godine usvojila Strategiju upravljanja mineralnim i drugim geološkim resursima, ali akcioni plan, koji je Strategija sama sebi obećala u roku od devedeset dana, nije objavljen, pa između polaznih vrijednosti za 2022. i ciljeva za 2040. godinu ne stoji nijedan korak“, navodi Studentska lista.

Problem je i to što, kako dodaju, nema dovoljno ljudstva i opreme koji bi adekvatno pratili naloge institucija. Kao cilj, Studentska lista postavlja utvrđivanje tačnih podataka o tome šta Srbija ima pod zemljom, koliko to vrijedi i koliki dio te vrijednosti ostaje u Srbiji.

Pravila i Zakon o rudarstvu

Studentska lista navodi da je Zakon o rudarstvu iz 2015. godine usklađen sa međunarodnim standardom PERC, koji predviđa izvještaj odgovornog lica.

Ipak, problem je, prema njihovim navodima, što pravilnik koji je to trebalo da sprovede nikada nije donesen, pa se i dalje radi po pravilniku iz 1979. godine, u kojem se ne pominju ni litijum, ni bor, ni rijetke zemlje.

„Izdatih licenci kompetentnih lica ima nula, a javni registar tih lica, koji zakon predviđa, ne postoji“, navodi Studentska lista.

Zbog toga planiraju donošenje pravilnika o klasifikaciji i kategorizaciji resursa i rezervi, usklađenog sa međunarodnim standardima, kao i prestanak primjene pravilnika iz 1979. godine.

„Uspostavićemo javni registar kompetentnih lica i licenci, tako da za svaki podatak o rezervama odgovara čovjek sa imenom i licencom. Dok to ne postoji, nijedan broj o rezervama nije ničija odgovornost“, piše u Studentskom planu.

Naknada za korišćenje javnih dobara

Kako napominje Studentska lista, „rudna renta“ u zakonima Republike Srbije ne postoji pod tim imenom, već kao „naknada za korišćenje resursa i rezervi mineralnih sirovina“.

Kako tvrde, riječ je o cijeni za korišćenje nečega što je u državnoj svojini, a ne o porezu na dobit.

Naknada za metalične sirovine iznosi pet odsto od prihoda koji obveznik sam prijavi, pri čemu sam utvrđuje količinu, sadržaj i iznos koji duguje.

Ono što nedostaje, prema mišljenju Studentske liste, jeste naknada po površini eksploatacionog polja i namjenski dio za lokalnu zajednicu, odnosno opštinu u kojoj se kopa, kojoj prema aktuelnim propisima pripada 40 odsto.

Studentska lista planira da naknadu uredi kroz četiri elementa.

„Osnovicu ćemo odvojiti od prijavljenog prihoda i vezati za objavljenu berzansku kotaciju, uz normirane troškove topljenja, rafinacije i prevoza“, navodi se u Studentskom planu.

Dodaju da će stopa biti progresivna prema prosječnoj cijeni u obračunskom periodu, kako bi zajednica više učestvovala u godinama visokih cijena, a manje u godinama niskih.

„Uvešćemo dio koji se plaća po površini eksploatacionog polja, sa progresijom kroz vrijeme za zadržavanje prava bez rada. Uvešćemo namjenski dio za sanaciju štete u lokalnoj zajednici. I objavljivaćemo godišnji pregled naplaćene naknade po sirovini, rudniku i opštini, da svaka rudarska opština vidi svoj novac“, navodi se u planu.

Prerada u Srbiji

Važeći zakon već predviđa olakšicu za metaluršku preradu, ali ne zahtijeva da se ta prerada obavi u Srbiji, navodi Studentska lista.

To znači da koncentrat može biti istopljen u inostranstvu, a da olakšica i dalje važi.

„Istovremeno se ukida i jedina poreska olakšica za velika ulaganja, dok nova, vezana za preradu, nije uvedena“, tvrdi Studentska lista.

Planiraju da olakšicu vežu za stepen prerade obavljen u Srbiji i priznaju je samo za stepen viši od onog koji se već primjenjuje u zemlji.

To bi se dokazivalo proizvodnom evidencijom domaćeg postrojenja i carinskom deklaracijom, srazmjerno količini stvarno prerađenoj u Srbiji.

„Pošto je riječ o odustajanju od javnog prihoda, šema će prije primjene biti prijavljena Komisiji za kontrolu državne pomoći“, napominje Studentska lista.

Dodjela prava i javnost ugovora

„Pravo se danas dodjeljuje po redu prijema zahtjeva, koji se bilježi do časa i minuta. Javni tender postoji u zakonu, ali se ne primjenjuje, jer je njegova primjena odložena do pristupanja Evropskoj uniji“, navodi Studentska lista.

Planiraju da izmjenom te odredbe omoguće primjenu tendera bez čekanja na pristupanje Evropskoj uniji, kao i da ga prošire sa nafte i gasa na strateške mineralne sirovine.

„Upotrijebićemo i postojeću mogućnost aukcije i koncesije nad potvrdama o rezervama koje Republika već drži. Prioritet istraživača ne ukidamo bez naknade: ko je uložio u istraživanje, dobija naknadu uloženih sredstava ili pravo preče ponude pod javno objavljenim uslovima“, piše u Studentskom planu.

Kako najavljuju, svi ugovori o istraživanju i eksploataciji biće objavljeni.

Inspekcija i institucije

Prema podacima Studentske liste, rudarskih i geoloških inspektora ima sedam, sistematizovano je 13 radnih mjesta, a objekata pod nadzorom je 768.

Geološki zavod Srbije ima 13 stručnjaka, uz cilj od 165, i troši više od tri četvrtine svog budžeta na zarade.

Planirano je povećanje broja inspektora u skladu sa brojem objekata, objavljivanje plana nadzora i nalaza inspekcija, kao i propisivanje uzorkovanja i mjerenja na izlazu iz rudnika, uz čuvanje kontrolnog uzorka.

„Geološkom zavodu vratićemo kadar, opremu i nadležnost za primijenjena istraživanja. Uspostavićemo rudarsku knjigu, javni i besplatan registar nosilaca prava, upravnih akata, ugovora, prijavljenih količina i nalaza inspekcije“, navodi se u planu.

Radnici

Kako navode iz Studentske liste, radnici koji preko privrednog društva u državnoj svojini obavljaju poslove u drugom državnom preduzeću biće izjednačeni u pravima sa uporedivim zaposlenima.

„Pro TENT i Elektroprivreda Srbije imaju istog vlasnika, Republiku Srbiju, pa se to može uraditi u okviru važećeg zakona, preko osnivačkih prava: Zakon o radu osnivača čini potpisnikom kolektivnog ugovora kod društva kapitala čiji je osnivač Republika. Paralelno ćemo zatražiti od inspekcije rada da utvrdi da li se ti poslovi obavljaju pod nadzorom i rukovođenjem preduzeća kod koga se radi, jer ako se obavljaju, pravo na jednake uslove rada postoji u zakonu još od 2020. godine. Razliku u osnovnoj zaradi za uporedna radna mjesta prvo ćemo utvrditi i objaviti, pa tek onda zatvoriti“, navodi Studentska lista.

Kada je riječ o radu u rudnicima, planiraju da u periodima privremene neisplativosti, umjesto prestanka radnog odnosa, omoguće privremenu obustavu radova uz održavanje rudnika, prekvalifikaciju i zadržavanje zaposlenja.

Kako tvrde, važeći zakon za takvu situaciju nema pravni osnov.

„Svi razlozi za privremenu obustavu u njemu su tehnički ili viša sila, a obaveza programa za rješavanje viška zaposlenih postoji samo za javno preduzeće“, navodi Studentska lista.

Lokalna zajednica i prostor iznad ležišta

Prema Studentskom planu, stanovnici mjesta iznad rudnika imaće mehanizme učešća u odlučivanju i obavezne konsultacije prije donošenja odluka, a ne nakon njih.

„Namjenski dio naknade ići će u sanaciju i rekultivaciju rudarskih odlagališta i jalovišta, a sanirane lokacije i utrošena sredstva biće javno objavljeni“, navodi se u planu.

Planiraju i režim prostorne zaštite iznad dokazanih ležišta koja su izvan naseljenih područja, po uzoru na rješenje koje je donijela Slovenija.

„Javni interes nije opšti, nego se utvrđuje za određenu sirovinu i za konkretno područje, uz saglasnost za svaki novi prostorni akt na tom području“, piše u Studentskom planu.

Stručnjaci za rudarstvo i geologiju

Na Studentskoj listi nalazi se ukupno devet lica koja se bave geologijom, rudarstvom ili srodnim oblastima.

Diplomirani inženjer geologije Zoran Đajić nalazi se na 58. mjestu, a u njegovoj biografiji navedeno je iskustvo u geologiji, prirodnim resursima i rudarstvu.

Dejan Radivojević, vanredni profesor na Rudarsko-geološkom fakultetu u Beogradu, nalazi se na 167. mjestu. U njegovoj biografiji ističu se regionalna geologija i iskustvo u geološkim istraživanjima u Naftnoj industriji Srbije.

Goran Perišić, koji je na 107. mjestu Studentske liste, više od 30 godina radio je u rudarskom basenu „Kolubara“ i ima veliko iskustvo u eksploataciji uglja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.