Foto: Srbiji na poklon BUK i osam migova, tema je i S-300
Beograd - Bjelorusija će Srbiji pokloniti raketne sisteme protivvazdušne odbrane tipa "BUK" i avione "MiG-29" s tim da će Srbija platiti njihov remont i modernizaciju.
To je rekao za „Politiku" ministar odbrane Srbije Zoran Đorđević po povratku iz Minska.
Đorđević naglašava da je do ovog za Srbiju veoma važnog aranžama došlo zahvaljujući dogovoru premijera Aleksandra Vučića i predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka, tokom posjete delegacije Vlade Srbije Minsku.
Riječ je o dva diviziona sistema „buk" i osam „migova 29" koji bi trebalo da Srbiji budu isporučeni tokom naredne godine čime će, uz rusku donaciju „migova 29" po sličnom principu, sistem PVO Srbije, čija su okosnica upravo raketni sistemi i lovačka avijacija, biti značajno unaprijeđen i modernizovan.
"Bjelorusija, još od sovjetskih vremena, ima izuzetno razvijenu optoelektroniku i elektroniku. Ne samo da su sačuvali ove tehnoligije, već ih i dalje razvijaju. Njihovi kamioni i građevinske mašine bi mogli biti zanimljivi za Vojsku Srbije, a moguća je saradnja sa FAP-om", rekao je on.
Dodao je još i da postoji veliki prostor za saradnju kada su u pitanju remonti i modernizacije raznih sistema naoružanja ruskog porijekla.
Sa druge strane, oni su zainteresovani za raketna goriva i još neke proizvode srpske namjenske industrije.
Takođe, pokazana je inicijativa za osnivanje zajedničkih srpsko-bjeloruskih firmi iz oblasti odbrambene industrije radi zajedničkog nastupa na trećim tržištima, i to onim prestižnim kao što su Rusija i države EU, objašnjava Đorđević.
On ističe da će detalji vojne saradnje Srbije i Bjelorusije biti dogovarani od maja, za kada je predviđeno osnivanje zajedničkog tijela za saradnju u oblasti odbrane, kakva već postoje kada je u pitanju saradnja sa drugim državama.
Upravo zbog toga, Đorđević u ovom trenutku nije mogao da se izjasni koliko bi Srbiju mogli koštati remont i modenizacija „bukova" i „migova 29".
"Sa Bjelorusijom ćemo razgovarati i o nabavci čuvenih sistema S-300, reč je o verzijama S-300 V i S-300 PG kojima oni raspolažu. Oni jesu i biće tema naših razgovora, ali da li će biti u naoružanju u VS zavisi od daljih detaljnih analiza i dogovora", dodao je Đorđević.
Kada je reč o ruskoj donaciji vojne tehnike, Đorđević očekuje da će šest "migova 29" uskoro biti na aerodromu u Batajnici.
"Svi ugovori su potpisani, očekujem da će avioni u Vazduhoplovnom remontnom zavodu ''Moma Stanojlović'' biti u martu, najkasnije u aprilu.
Ruski eksperti će kod nas obaviti njihov remont i modernizaciju, uz podršku naših stručnjaka", dodao je ministar.
Kada je riječ o isporuci tenkova i izviđačkih oklopnih vozila oni će biti isporučeni kada ruska strana odluči.
"Ova donacija je nesporna i za razliku od aviona neće biti potreban remont i modernizacija ovih sredstava", naglašava Đorđević.
Raketni sistem protiv-vazdušne odbrane (PVO) tipa Buk predstavlja jedan od najmodernijih raketnih sistema srednjeg dometa.
Taj raketni sistem, čiju je nabavku iz Belorusije najavio ministar odbrane Zoran Đorđević, nalazi se u naoružanju gotovo 15 zemalja širom svijeta.
Namijenjen je uništavanju aviona i helikoptera na malim i srednjim visinama ali ima mogućnost uspješnog dejstva i po krstarećim raketama, vođenim bombama i bespilotnim letjelicama.
Koncepcijski je nastao sredinom 70-ih godina prošlog vijeka, kao radikalna modernizacija raketnog sistema Kub, koji se i dalje nalazi u naoružanju Vojske Srbije, da bi prve verzije Buk-a u naoružanje Svojetskog saveza počele da ulaze početkom 80-ih godina.
Prvobitno je zamišljen da bude korišćen za PVO zaštitu mehanizovanih jedinica Kopnene vojske SSSR, ali je svojim dobrim karakteristikama prevazišao taktičko-tehničke zahtjeve pa je korišćen i za PVO zaštitu teritorije.
Prednost Buk-a u odnosu na ranije sisteme za PVO teritorije je što je veoma mobilan, odnosno što su i osmatrački i nišanski radar, lansirno oruđe, stanica za vođenje i ostali uređaji postavljeni na gusenična vozila, što znatno olakšava manevar u borbi i tako otežava dejstvo protivnika po rasporedu baterije.
Osim toga, senzori su znatno otporniji na elektronsko ometanje u odnosu na sisteme Kub ili Neva, koji su u naoružanju VS, a Buk ima i veći domet (kosu daljinu do cilja) i može da dejstvuje po više ciljeva istovremeno.
Ministar odbrane Zoran Đorđević najavio je juče, po povratku iz Bjelorusije, da će VS nabaviti dva diviziona (bataljona) raketnog sistema Buk M1, uz mogućnost da se onda taj sistem modernizuje na model BM.
Model Buk M1, čiju je nabavku najavio Đorđević, predstavlja najčešći model u naoružanju širom svijeta. Poslije njega razvijen je i model M2, ali je on još u ograničenoj upotrebi u Rusiji, dok je Bjelorusija razvila svoj sistem modernizacije BM, koji znatno unapređuje mogućnosti osnovnog modela.
Prema dostupnim podacima, raketni sistem Buk M1 ima domet od 35 kilometra po (kosoj) daljini i 22 kilometra po visini. Na svakom samohodnom lansirnom orudju ima po četiri rakete koje lete brzinom tri puta većom od zvuka, a baterija Buk-a moze da dejstvuje po šest ciljeva istovremeno sa 12 raketa.
Vjerovatnoća pogotka sa dvije rakete na cilj koji manveriše je procjenjena na više od 90 odsto.
Raketni sistem Buk korišćen je u nekoliko sukoba u posljednjoj deceniji a najveću pažnju privukao je u sukobima u Gruziji i u Ukrajini.
Prema pretpostavkama analitičara, gruzijski Buk sa, kako se vjeruje, ukrajinskom posadom, odgovoran je za obaranje tri ruska jurišnika Suhoj 25 i jednog taktičkog bombardera Tupoljev 22M u kratkotrajnom ratu 2008. godine.
Najveću pažnju privukle su tvrdnje da je Buk, za koji još nije definitivno utvrđeno da li je pripadao Ukrajini, proruskim pobunjenicima u Donjecku ili čak i samoj Rusiji, oborio putnički avion Boing 777 iz Malezije u kojem je iznad istočne Ukrajine poginulo gotovo 300 ljudi.
Taj sistem trenutno se koristi u 13 zemalja. Osim u Rusiji i Bjelorusiji, u aktivnoj je upotrebi u Ukrajini, Alžiru, Azerbejdžanu, Egiptu, Gruziji, Indiji, Iranu, Sjevernoj Koreji, Kini, Siriji i Venecueli, dok je Finska svoje Buk-ove stavila u rezervu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.