Srbija ne prihvata ni nadgledanu niti nenadgledanu nezavisnost Kosova

Beograd - Srbija ne prihvata ni nadgledanu niti nenadgledanu nezavisnost Kosova i Metohije i priča da će prihvatanje kosovske nezavisnosti biti uslov Srbiji za ulazak u EU je glupost, rekao je premijer Srbije Ivica Dačić, prenose agencije.

- Za nas pitanje Kosova nije rešeno sve dok na to ne da pristanak Srbija. Da to nije tako, ne bi nas toliko ni pritiskali da priznamo nezavisnost - rekao je Dačić novinarima u Beogradu.

Povodom istrage o trgovini ljudskim organima, Dačić je istakao da svjedok, koji se pojavio da o ovom slučaju govori, nije jedini, i da to pokazuje da je istina ono o čemu je govorio i izvjestilac Dik Marti.

- Očekujemo da međunarodna zajednica adekvatno reaguje, jer, valjda i srpske žrtve isto tako zaslužuju pravedno sankcionisanje počinilaca, kao i druge žrtve na prostoru bivše Jugoslavije - rekao je Dačić.

On je naveo da je proces istraživanja trgovine ljudskim organima počeo i podsjetio da je u Savjetu bezbjednosti UN zatražio da se razmatra šta se dešava u istrazi o trgovini ljudskim organima na Kosovu i Albaniji.

Dačić je rekao da već duže vrijeme srpski istražni organi imaju iskaze zaštićenog svjedoka i da je Srbija očekivala da će ta istraga ići mnogo brže, pošto nije išla tempom koji zaslužuje.

Dačić je odbacio primjedbu kosovskog ministra policije Bajrama Redžepija da pričom o svjedoku o trgovini ljudskim organima Srbija želi da pokvari veselje Kosovu povodom ukidanja nadgledane nezavisnosti, navodeći da ne bi rekao “da je ta proslava sa oduševljenjem prihvaćena”.

- Oni su prihvatili da EULEX bude i dalje prisutan, uprkos označenom roku. Nema tu nikakvih proslava niti namernog opstruisanja svega toga - rekao je Dačić.

On je naglasio da je Srbija spremna za nastavak dijaloga i definisanje svih međusobnih problema te da radi na njihovom otklanjanju, i smatra da je neophodno taj dijaog nastaviti na političkom nivou, odnosno da se nađe rješenje koji bi bilo kompromisno i prihvatljivo za obje strane.

U tom smislu, dodao je on, Srbija očekuje da se u narednom periodu nastave razgovori, ali na kojem će nivou biti, u kojem formatu i ko će biti prisutan iz međunarodne zajednice teme su o kojima će razgovarati predsjednik Srbije na zasjedanju Generalne skupštine UN.

Dačić je rekao da cijela međunarodna zajednica ne traži da Srbija prizna Kosovo, nego da to traži dio međunarodne zajednice, koji je prihvatio nezavisnost.

On je podsjetio da u EU postoji pet zemalja koje nisu priznale Kosovo, te da je sama ta priča da će prihvatanje nezavisnosti Kosova biti uslov Srbiji za ulazak u EU glupost.

On je napomenuo da većina članica UN nije priznala Kosovo i da se ispostavilo da to nije učinio ni Mali, ni Nigerija, kao što je tvrdio Hašim Tači.

- Ako je u UN ključ kosovske nezavisnosti, onda toga nema bez aktivnog učešća Srbije i traženja kompromisa - rekao je Dačić.

On je podsjetio da je britanski premjer Dejvid Kameron, koji mu je čestitao izbor za premijera, istakao privrženost Engleske evropskom putu Srbije, kao i uslove za integacije, ali da nigdje nije pomenuo potrebu priznanja Kosova.

Od danas bez “nadgledanja” Kosmeta?

Međunarodna upravljačka grupa za danas je najavila zvanično proglašenje odluke o prestanku nadgledane nezavisnosti Kosova.

Posljednjom sjednicom danas će u Prištini okončati mandate Međunarodna upravljačka grupa i Međunarodna civilna kancelarija koje su imale zadatak da nadgledaju nezavisnost Kosova.

Kako je Tanjugu rečeno u Briselu, evropski komesar za proširenje Štefan File održaće u Prištini govor povodom zatvaranja Međunarodne civilne kancelarije na Kosovu.

Na Kosovu će danas biti i zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Filip Riker koji će se susresti sa najvišim zvanicnicima Kosova i učestvovati na sastanku Međunarodne upravljačke grupe, a razgovaraće i sa kosovskom predsjednicom Atifete Jahjagom i premijerom Hašimom Tačijem.

Kako je najavljeno, Jahjaga će u svom kabinetu dodijeliti odlikovanja Ahtisariju, Išingeru, Vizneru i Fejtu.

Međunarodna upravljačka grupa, sastavljena od predstavnika SAD, Turske i 23 evropske zemlje koje su priznale nezavisnost Kosova, 2. jula je na sastanku u Beču odobrila kosovskim institucijama da usvoje potrebne ustavne i pravne amandmane za okončanje nadzirane nezavisnosti.

Kosovskim vlastima bilo je naloženo da započnu radnje na okončanju nadgledane nezavisnosti, a skupština u Prištini prije par dana usvojila je i posljednji paket zakona i ustavne amandmane.

Ti akti potrebni su za okončanje nadgledane nezavisnosti, odnosno utemeljenje takozvanog Sveobuhvatnog prijedloga za rješenje statusa Kosova, ili Ahtisarijevog plana, u zakonodavstvo.

ISG je, u zaključcima sa sastanka u Beču, istakla da Ahtisarijev plan treba da se primjenjuje i nakon okončanja nadgledane nezavisnosti, a za uzvrat se ISG, kako je navedeno, obavezala da nastavi podršku Kosovu u cilju daljih međunarodnih priznanja i težnji ka članstvu u relevantnim međunarodnim organizacijama.

Ukidanje nadgledane nezavisnosti dovodi do zatvaranja Međunarodne civilne kancelarije na Kosovu, gdje ostaje civilna misija EULEX sa oko 3.000 službenika, kao i KFOR sa 5.600 vojnika.

Kraj nadgledane nezavisnosti Srbi na Kosovu vide kao početak novih problema i zato traže podršku Beograda.

Poslanica u kosovskom parlamentu Rada Trajković kaže da je to vrlo težak trenutak, a kao najveći problem ističe implementaciju svega što je dogovoreno.

- Predstavnici međunarodne zajednice kažu da oni imaju povjerenja u te institucije da će raditi na nečemu što je borba za očuvanje prava Srba i da su oni u to ubijeđeni, a već u drugoj rečenici će reći da će oni da ulože velike napore da te institucije zaista implementiraju ono što imaju u Ustavu, po Ahtisariju i normalno da će raditi da kosovsko društvo se demokratizuje. Uvijek vezuju to za papire, a suštinski znaju da mnogo ima problema u smislu implementacije - kaže Trajkovićeva.

Predsjednik opštine Kosovska Mitrovica Krstimir Pantić izjavio je da ukidanje nadgledane nezavisnosti Kosova neće ništa bitno promijeniti na terenu, naročito ne na sjeveru Kosova, dok Oliver Ivanović smatra da će se to negativno odraziti na Srbe u enklavama.

Pantić je, u izjavi Tanjugu, kazao da Medjunarodna civilna kancelarija (ICO) kojom je rukovodio Piter Fejt nikada nije bila prihvaćena od Vlade Srbije, predstavnika Srba sa sjevera Kosova, ali ni od Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

On je rekao da je osnovni zadatak ICO bio sprovodjenje plana Marija Ahtisarija, koji, takođe, nije prihvaćen u UN, i zaokruživanje kosovske nezavisnosti.

- Iz tog razloga njihov odlazak sa Kosova i Metohije ne znači ništa, oni ništa nisu uradili da poprave položaj Srba koji žive u pokrajini, već su isključivo radili u interesu Albanaca i na građenju još jedne albanske države na Balkanu - rekao je Pantić.

Kosovski analitičar Iljir Deda smatra da nadgledana nezavisnost ne prestaje već samo mijenja formu.

- U realnosti nama ostaje EULEX, KFOR, UNMIK i ostaje jedna druga vrsta nadgledanosti naših institucija, imaćemo još dalje tri međunarodna člana u Ustavnom sudu, članove u drugim javnim agencijama, tako da se suština ne mijenja, ali se mijenja misija - kaže Deda za B92.

Na pitanje da li će kosovske vlasti možda sada lakše krenuti u rješavanje problema sjevera Kosova, Deda kaže: “Ne mogu kosovske vlasti same to da odrade, jer se time 12 godina bavila međunarodna zajednica i oni sada odjednom idu i kažu: vi to morate riješiti u dijalogu sa Srbijom. To je jedan veliki šok za javnost, jer je jedna nagla promjena koja nije bila očekivana javno. To se znalo, ali ne javno. Još uvijek se ne zna kako će se sjever riješiti. Tu će definitivno imati veliku ulogu ključne zemlje Evropske unije, u prvom redu Njemačka, ali i SAD.”

Povodom tog događaja, prvi potpredsjednik Vlade Srbije i ministar odbrane Aleksandar Vučić i ambasadorka SAD Meri Vorlik ocijenili su da dijalog Beograda i Prištine treba da bude nastavljen i da rezultira dogovorima koji će biti na dobrobit svih žitelja Kosova.

Sam Vučić očekuje da će Kosovo biti i jedna od tema njegove dvodnevne posjete Njemačkoj, u koju odlazi danas.

- Ono sto je prethodna vlada potpisivala i dogovarala mi moramo da poštujemo, mi nismo neka druga država. To ćemo poštovati, ali ono što je za nas važno je da u budućnosti u dijalogu sa Prištinom, za koji sam uvjeren da će biti nastavljen, kompromise daju obje strane - i Beograd i Priština. To je ono što bi moglo da dovede do rješenja - rekao je Vučić.

Mi se nadamo da će dijalog između Beograda i Prištine da se nastavi što prije, jer je to ono što je najbitnije u ovom momentu i meni je jako drago što vidim da je Vlada Srbije posvećena tome da se to desi.

Mi se nadamo da će tokom tog dijaloga raditi na tome da ishodi budu takvi da se već radi na poboljšanju života svih koji žive na Kosovu, rekla je američka ambasadorka u Srbiji Meri Vorlik.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.