Srbija će se žaliti EU zbog Hrvatske

Beograd - Srbija će se obratiti EU i drugim institucijama zbog toga što Hrvatska još ne vraća imovinu srpskim bankama i preduzećima koja su poslovala na njenoj teritoriji, u skladu sa sporazumom o sukcesiji sklopljenim 2001. godine, najavio je novi šef srpske Grupe za sukcesiju imovine bivše SFRJ Oliver Antić.

- I EU i svima ostalima moramo da pošaljemo pisma, jer Hrvatska ne primenjuje sporazum koji se odnosi na vraćanje privatne svojine. Privatna svojina je svetinja na Zapadu i u EU. Zamislite taj voluntarizam kada bi EU neke svoje zakone primenjivala, a neke ne - rekao je Antić.

On je za list “Danas” naveo da je riječ o ogromnoj imovini srpskih banaka i firmi koja je ostala u Hrvatskoj, a koja nije vraćena, iako je 29. juna 2001. godine zaključen Bečki sporazum o pitanjima sukcesije, čiji je sastavni dio i „prilog G, koji se odnosi na privatnu svojinu i stečena prava”.

Taj sporazum, prema Antićevim riječima, sada mora biti primijenjen.

On je rekao da je 2002. godine tadašnja SRJ usvojila Zakon o potvrđivanju sporazuma o pitanjima sukcesije, a pošto je riječ o zakonu, o njemu više nema pregovora, već ostaje samo da bude primijenjen.

- Hrvatska sporazum, nažalost, ni do danas nije primenila, a prethodni pregovarači time se isu ni bavili - rekao je Antić, koji je i savjetnik predsjednika Srbije i profesor beogradskog Pravnog fakulteta.

On je prije nekoliko dana najavio i reviziju tog procesa kako bi Srbiji bila vraćena određena imovina koju je pristala da ustupi drugima, ali je za „Danas” rekao da je „revizija grublja riječ”, a da se radi o „korigovanju nekih odluka”.

Antić je istakao da je logično da se neka od tih rješenja koriguju tako da to odgovara i jednoj i drugoj strani.

- Recimo, u Ankari postoji zgrada koja je kopija Starog dvora u Beogradu u kojoj je danas Skupština grada, koji datira još iz vremena Obrenovića. Besmisleno je da takav objekat pripadne drugoj strani, kada pripada našoj kulturi i tradiciji - naglasio je Antić, dodajući da postoji nekoliko takvih slučajeva koje treba preispitati, ali da u ovoj fazi ne može da otkriva o kojim je objektima riječ.

Prema njegovim riječima, u ovim slučajevima Srbija bi trebalo da traži te objekte nazad, a da onima kojima su dodijeljeni zauzvrat ustupi drugu imovinu slične vrijednosti i “ako je razlika u vrijednosti recimo 300.000 evra, taj novac doplati”.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.