Savjet bezbjednosti i dalje podijeljen oko budućnosti K

Jednostavno priznavanje nezavisnosti bilo presedan i da niko nema pravo da brzopletim i jednostranim odlukama destabilizuje Srbiju i Balkan

SAVJET bezbjednosti Ujedinjenih nacija razmotrio je izvještaj o stanju na Kosovu i Metohiji, koji su načinili generalni sekretar UN Ban Ki Mun i njegov izaslanik, šef UNMIK-a Joahim Riker, ali je rasprava, prema očekivanju, skrenula u pravcu rješavanja statusa, uz neslaganje Rusije i Zapada oko tog pitanja. Predsjednik Srbije Boris Tadić, koji je jedini govorio na otvorenom dijelu sjednice, pozvao je Savjet bezbjednosti da donese odluku o nastavku pregovora o budućem statusu Kosmeta, izražavajući, istovremeno, spremnost vlasti u Beogradu da se u taj dijalog "uključe odmah". - Srbija je potpuno spremna i da ima dobru volju, da kao partner Savjeta bezbjednosti, učestvuje u pronalaženju kompromisnog i održivog rješenja koje će dugoročno obezbijediti mir i stabilnost na Balkanu i bolji život svim njegovim žiteljima - rekao je srpski predsjednik. Tadić je upozorio da bi jednostavno priznavanje nezavisnosti Kosova i Metohije bilo presedan i da niko nema pravo da destabilizuje Srbiju i Balkan brzopletim i jednostranim odlukama, koje bi imale nepredvidive konsekvence i za druge regione sa problemima etničkog separatizma. Tadić se ambasadorima država članica Savjeta bezbjednosti obratio dva puta, pošto je tokom sjednice još jednom pojasnio stavove Beograda. Stav Srbije, kao i tokom prethodnih zasjedanja, zdušno je podržao ruski ambasador pri UN Vitalij Čurkin, upozoravajući šefa UNMIK-a Joahima Rikera da mora poništiti eventualnu odluku kosmetskih Albanaca o jednostranom proglašenju nezavisnosti. - Bez obzira na to šta se desi, Kosovo i Metohija nikada neće biti punopravni član međunarodne zajednice, neće biti članica međunarodnih političkih institucija, niti će ikada biti primljenu u članstvo UN... O strpljenju treba da razgovaraju sa Palestincima. Kada kažu da im je strpljenje na izmaku, treba da pokažu i neke rezultate - rekao je ruski ambasador. Američki ambasador pri UN Zalmaj Kalilzad je izjavio da "danas nije bio dan za raspravu o statusu Kosmeta", jer je rasprava o tome blokirana još u decembru, naglašavajući da Zapad "zna u kojem će se pravcu stvari odvijati". Čurkin je odbacio stav svog američkog kolege da je proces u Savjetu bezbjednosti okončan. - Na stolu se još uvijek nalazi ruski prijedlog, uključujući maksimalnu autonomiju Kosmeta i podjelu vlasti. Sve drugo je povreda Povelje UN... Rješenje se mora pronaći u skladu sa međunarodnim pravom - naglasio je ruski ambasador. - Danas je Srbija, evo već osam godina, demokratska i miroljubiva zemlja koja uporno pregovara, nudi rješenja, nudi kompromis. Ne postoji nijedan opravdan razlog, nijedan pravni argument, da se zbog pogrešne politike jednog lošeg režima, Srbija i njen narod sada, skoro deceniju kasnije, ponovo, nepravedno kažnjavaju - istakao je Tadić. Kalilzad je, ipak, poručio Beogradu da Zapad "čuje i poštuje stav srpskih vlasti", pozvavši Srbiju da "djeluje mudro" uprkos problemima koji će bez sumnje nastati tokom procesa rješavanja statusa Kosmeta. - Pružamo Srbiji ruku prijateljstva. Istorijski gledano, oduvijek smo imali dobre odnose i želimo da se oni i nastave - rekao je Kalilzad. Kosmetski premijer Hašim Tači, koji je govorio na zatvorenom dijelu sjednice, poručio je u obraćanju ambasadorima članica Savjeta bezbjednosti UN, da je došlo vrijeme za rješavanje statusa Kosmeta, posljednjeg otvorenog pitanja u procesu nasilnog raspada bivše Jugoslavije. - Jasno mi je da nema konsenzusa u Savjetu bezbjednosti UN... Ali, sprovođenje Ahtisarijevog plana, uz nadgledanu nezavisnost i prisustvo EU i NATO-a, je najbolji put naprijed. Garantujem puno sprovođenje tog plana - tvrdio je nekadašnji lider Oslobodilačke vojske Kosova. Generalni sekretar UN Ban Ki Mun nije prisustvovao sednici. On je u svom izvještaju o stanju na Kosmetu ocijenio da je 'malo vjerovatno' održati status kvo i da zato "glavni prioritet za Savjet bezbjednosti i međunarodnu zajednicu treba da bude nastavak procesa određivanja budućeg statusa Kosmeta". Ban Ki Mun je takođe naveo da je "primio k znanju spremnost Evropske unije da ima veću ulogu na Kosovu i Metohiji kao što je to izraženo u zaključcima sa Evropskog savjeta od 14. decembra". Pismo Predsjednik Srbije Boris Tadić pročitao je na sjednici Savjeta bezbjednosti UN pismo 15-godišnje djevojčice sa Kosmeta u kojem je pozvala da joj se ne oduzme pravo na život u svojoj zemlji. Tadić je neposredno pred početak sjednice dobio pismo djevojčice Slobodanke Tasić iz kosmetskog sela Bostane. - Oduzeto nam je pravo na bezbrižno djetinjstvo, pravo na slobodu, pravo na sreću, oduzeta nam je toplina porodičnog života. Neka nam ne oduzmu i pravo da živimo makar i ovakav život, na svojoj zemlji - napisala je djevojčica u pismu Tadiću. Djevojčica je navela da je rođena na Kosmetu ali da ne živi u kući u kojoj je rođena zato što je ona do temelja porušena i spaljena, kao i da joj je otac nestao 1999. godine. Ona je zato zamolila predsjednika Srbije da prenese svijetu njenu poruku zbog "svih dječijih suza, zbog svih naših patnji, zbog rano otvorenih rana koje nikako da zarastu". Plan Detaljan plan Rusije za Kosmet, koji je predložen Savjetu bezbjednosti UN, mogao bi da doprinese nastavku pregovora i zbližavanju pozicija Beograda i Prištine, ocijenio je juče specijalni predstavnik ruskog Ministarstva spoljnih poslova Aleksandar Bocan-Harčenko. Bocan-Harčenko je za RIA Novosti izjavio da poziv Rusije da se nastave pregovori Beograda i Prištine o statusu Kosmeta na osnovu kompromisa dobija sve veću podršku među novim nestalnim članicama Savjeta bezbjednosti, koje su se uključile od januara ove godine. Planove EU da pošalje misiju na Kosovo i Metohiju, ruski diplomata je ocijenio kao nezakonite. - EU može da čini šta hoće, ali je to apsolutno nezakonito, jer u odnosu na Kosmet postoji Rezolucija 1244. Takva pitanja može da rješava samo Savjet bezbjednosti, a ne Priština sa EU- naveo je on. Putin Predsjednik Rusije Vladimir Putin izrazio je uvjerenje da rješenje za kosmetski problem treba da odobre i Beograd i Priština, kao i da ono treba da predstavlja presedan u međunarodnoj praksi, prenijela je Beta. - Ovde je naša pozicija dovoljno jasna - svako rješenje za Kosmet treba da odobre obje strane. Takođe je jasno i to da će svako rješenje za Kosovo i Metohiju postati presedan za međunarodnu praksu - ukazao je Putin. Ruski predsjednik je ocijenio da se samo putem uzimanja u obzir obostranih pozicija, odbacivanja stereotipa iz prošlosti, može doći do mira i napretka. - Po našem ubjeđenju, u osnove jedinstvene Evrope treba da budu ugrađeni principi direktnog poštovanja međunarodnog prava. Radeći upravo na taj način, možemo zajedničkim naporima da nađemo put rješenja za najsloženije regionalne probleme, od kojih je najaktuelniji za Balkan kosmetski problem - naveo je Putin.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.