Rasprava o Srbiji u Evropskom parlamentu, Hrvati nezadovoljni

Brisel - Rasprava u spoljnopolitičkom komitetu EP o Rezoluciji o Srbiji, protekla je u znaku polemike poslanika iz Hrvatske s većinom ostalih članova Komiteta.

Komitet je raspravljao o amandmanima na Nacrt Rezolucije o napretku Srbije u evropskim integracijama, koji je podnio izvestilac Dejvid Mekalister.

Zvaničnik Evropske komisije Sajmon Mordju izjavio je da je "jasan stav Komisije da bi bio stvoren" krajnje štetan presedan ako bi se otvaranje poglavlja 23 u pregovorima o članstvu Srbija-EU, uslovaljavalo sada zahtjevom da Srbija mijenja zakon o suđenjima za ratne zločine.

U raspravi u rezoluciji o Srbiji u Evropskom parlamentu u Briselu, to su zatražili hrvatski poslanici, osporavajući pravo srpskom tužilaštvu da istražuje i podiže optužnice za zločine na području bivše Jugoslavije.

Mordju je naglasio da je srpski zakon vrlo sličan onom u više zemalja članica EU i predočio da je u svim dosadašnjim pregovorima o članstvu stav EU bio da se o bilateralnim pitanjima razgovara van pregovora.

Poslanici Spolnjopolitičkog odbora (SPO) EP su u raspravi pružili podršku rezoluciji o Srbiji u kojoj se ukazuje na napredak i odlučnost srpske vlade da se uhvati u koštac sa strukturnim društvenim i privrednim reformama na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, predočivsi "nužnost napretka u najvažnijoj reformi - vladavini prava".

Odbor (SPO) je danas u Briselu uglavnom usaglasio nacrt te rezolucije, u koju "radi sažetosti i preciznosti" nisu uvrštena bilateralna pitanja, kako je to obrazložio izvjestilac EP za Srbiju Dejvid Mekalister, koji je pripremio taj dokument.

To je naišlo na negodovanje delegacije hrvatskih poslanika u EP koji su podnijeli niz amandmana sa zahtjevom da se Srbiji prevashodno oduzme pravo na istragu i suđenje za ratne zločine, što je, kako oni vide, slučaj s jednim hrvatnim državljaninom.

Oni su tražili da se to na neki način postavi kao uslov za dalji napredak Srbije ka EU, uz pitanja sudbine nestalih, povraćaja kulturnih dobara i rješenja granice na Dunavu.

Visoki funkcioner EK Mordju je u raspravi naglasio da je u svim dosadašnjim pregovorima o članstvu stav bio da se o bilateralnim pitanjima razgovara van pregovora.

Mordju je naveo da je taj srpski zakon vrlo sličan zakonima u Belgiji, Češkoj, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Nemačkoj, Luksemburgu, Holandiji, Španiji, Švedskoj i Velikoj Britaniji, mada uopšte i ne postoji "pravna tekovina" EU za tu materiju.

A, po njegovima riječima, pravi pristup tome se ogleda u stavu u predlogu rezolucije EP da je nužno "regionalno pomirenje".

Hrvatski poslanik Andrej Plenković je vrlo odlučno odbacio tumačenje zvaničnika EK i rekao da je to "vrlo negativan način objašnjavanja šta je opšta pravosudna nadležnost za zločine", uz tvrdnju da Evropska komisija nije proučila i ne poznaje međunarodno pravo.

Mordju je prethodno podvukao da je važno da se kad je riječ o poglavljima pregovora o članstvu EU-Srbija ne prihvate zahtjevi koji nisu obuhvaćeni pravnom tekovinom - zakonima i propisima EU, niti pravnim okvirom za pregovore.

Evropska komisija, kako je naglasio Mordju, "odbacuje zamisao da o bilateralnim pitanjima treba raspravljati u sklopu procesa pregovora o članstvu i naš je stav da se bilateralna pitanja moraju razmatrati tako da ne štete postupku za članstvo, već u bilateralnoj ravni".

"Ako se pozabavimo vrlo specifičnim načinom kako Srbija rješavaratne zločine, vidimo da postoje srpskom rješavanju vrlo slični postupci za ratne zločine i da Srbija primjenjuje sveobuhvatne preporuke za pregovore o poglavlju 23, a važno za Komisiju je da utvrdi da te preporuke Srbija valjano primjenjuje", rekao je Mordju.

U nacrtu rezolucije EP navodi se da je temeljito sprovođenje "pravne tekovine" EU, evropskih zakona i politika za Srbiju i dalje ključni pokazatelj uspješnosti procesa evropske integracije.

U tom dokumentu, koju je pripremio Dejvid Mekalister, ističe se da bi poglavlje 23. o pravosuđu i temeljnim pravima, kao i poglavlje 24 - pravda, sloboda i bezbjednost, trebalo otvoriti u ranoj fazi pregovora o članstvu EU i Srbije.

Takođe se podstiču Beograd i Priština da nastave dijalog i primjenu postignutih dogovora, i podvlači da je okvirom za pregovore o članstvu Srbija-EU "utvrđeno da se uporedo s opštim napretkom pregovora mora ostvarivati pomak u normalizaciji odnosa s Kosovom u skladu s poglavljem 35".

A "poglavlje 35 treba otvoriti na početku pregovora", navodi se u nacrtu rezolucije EP.

Evropski parlamentarci takođe su "pozvali Srbiju da uskladi svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku s politikom EU, uključujući svoju politiku prema Rusiji".

U dokumentu se izražava "žaljenje što Srbija, kada je to od nje bilo zatraženo, nije uskladila svoje odluke s odlukama Savjeta ministara (EU) kojima se uvode restriktivne mjere protiv Rusije".

Prema nacrtu rezolucije EP, reforma pravosuđa mora dovršiti kako bi se zajamčila potpuna nezavisnost i nepristranost sudija i tužilaca, a za to je potrebna i dopuna ustava.

Parlamentarci EU pozdravlja snažan politički podstrek koji se u Srbiji daje bitki protiv korupcije i primeni preporuka Grupe država za suzbijanje korupcije (GRECO).

Takođe se upozorava da su slučajevi odavanja informacija medijima o istragama u toku, čime se krši pretpostavka nevinosti, ozbiljan razlog za zabrinutost i trebalo bi ih istražiti i pokrenuti sudski postupak u skladu sa zakonom.

EP pohvaljuje rad nezavisnih regulatornih tijela i njihov doprinos poboljšanju pravnog okvira i većem stupnju odgovornosti državnih institucija, uz napomenu da se preporuke nezavisnih regulatornih tijela moraju slijediti, a njihova nezavisnost poštovati.

U nacrtu rezolucije se pozdravlja i traži sprovođenje usvojenih zakona o javnom informisanju i medijima, zakona o elektronskim medijima i zakona o javnim radiodifuzionim uslugama i poziva na njihovu provedbu.

Parlamentarci EU navode da su "zabrinuti zbog pretnji novinarima i sve gorih uslova za potpuno ostvarivanje slobode izražavanja u Srbiji i naglašavaju potrebe potpune transparentnosti medijskog vlasništva".

Prema dokumentu EP, poplave u Srbiji u maju 2014. ozbiljno su pogodile stanovništvo i nepovoljno uticale na privredu, ali je srpskim vlastima upućen podstrek da sprovedu strukturne privredne reforme kako bi se poboljšao ambijent za investicije, smanjio visoki stepen nezaposlenosti i siromaštva, i sprovela konsolidacija budžeta.

EP "napominje, međutim, da je pravna nesigurnost prisutna u privatnom sektoru i nakon usvonenih zakonskih izmjena" i otud "ponovo izražava zabrinutost zbog odredbi novog člana 234. o zloupotrebi položaja i ovlašćenja koji se još uvijek mogu proizvoljno tumačiti".

U nacrtu rezolicije se dodaje da Srbija treba da usaglasi zakonodavsto s "pravnom tekovinom" Unije kako bi što brže sprovela razdvajanje i restrukturiranje javnog preduzeća za gas.

SPO EP će sutra glasati o rezoluciji za koju je podneseno preko dvije stotine amandmana, a dvadesetak ih je prihvaćeno i usaglašeno od svih političkih grupa u Odboru.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.