Propisi iz Titovog vremena

BEOGRAD - Srbija nema zakon o klasifikaciji tajnosti podataka. Postojeća regulativa datira iz Miloševićevog i Titovog vremena. Kriterijumi proglašavanja informacija državnom tajnom ostavljaju prostor da se svašta podvuče pod pojam državne tajne što omogućava svaku vrstu zloupotrebe.

Kriterijumi na osnovu kojih se neki dokument proglašava državnom tajnom, strogo povjerljivim, povjerljivim ili internim dokumentom su zastarjeli.

Odluka o povjerljivosti donosi se na osnovu pravila kancelarijskog poslovanja, vojnih propisa ili, u slučaju Vlade, na prijedlog ministarstva koje dostavlja dokument. U slučaju Kovačević, takav prijedlog moglo je uputiti Ministarstvo pravde ili Ministarstvo spoljnih poslova.

- Svako kome padne na pamet, može da da status državne tajne, može to da čini a da zapravo nikada nismo sigurni šta su razlozi. Onda imate situaciju u kojoj uvijek možete sumnjati. Samo izuzetne situacije, lako prepoznatljive, sa realnim osnovama u zakonu mogu opravdati tajnost - kaže za RTS republički povjerenik za informacije Rodoljub Šabić.

Zaštitnik građana Saša Janković smatra da je slučaj Kovačević otkrio da nemamo do kraja razvijen sistem klasifikovanja državne tajne i da su propisi koji se tiču državnih i drugih tajni zastarjeli.

- Postoji objektivna mogućnost da se sve i svašta podvuče pod pojam državne tajne i tako bude sakriveno od očiju javnosti. U takvoj situaciji svaka vrsta zloupotreba je moguća i laka - upozorava Janković.

Objašnjenje da je informacija o slučaju Kovačević označena povjerljivom u interesu uspješnih pregovora, za Sašu Gajina, člana Radne grupe za izradu zakona o tajnosti informacija, je nejasna. On kaže da će zakonom biti precizirano šta može ponijeti oznaku tajne i pod kojim uslovima.

- Ako organ javne vlasti želi da uskrati javnosti pristup nekoj informaciji on to može učiniti po slovu samog zakona i to u tačno određenim slučajevima radi zaštite nekog suprotnog interesa, kao što je recimo interes nacionalne bezbednosti, interes okončanja postupka koji je u toku ili interes zaštite ličnih prava. Ono što je od presudnog značaja, jeste da odluka javne vlasti o ograničenju pristupa javnosti bude obrazložena, i utemeljena na samim odredbama zakona - kaže Saša Gajin.

Regulativa

Regulativa u oblasti tajnosti informacija identična je u većini zemlja. Ono što je pravilo u svima njima je da gdje god se troši buyetski novac, veliko je interesovanje građana kako će biti potrošen.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.