Potvrđena optužnica protiv Dragina

Beograd - Specijalni sud u Beogradu potvrdio je optužnicu protiv bivšeg ministra poljoprivrede Saše Dragina i još 20 njegovih saradnika u aferi "Azotara".

Oni su optuženi zbog prodaje regresiranog mineralnog đubriva od jula 2009. do oktobra 2011. koja je vršena suprotno uredbama Vlade Srbije.

Krivično vanpretresno vijeće suda je 2. jula donijelo rješenje kojim je potvrdilo optužnicu. Protiv ovog rješenja okrivljeni i njihovi branioci mogu izjaviti žalbu Apelacionom sudu u Beogradu, u roku od tri dana od dana prijema rješenja.

Krivično vjeće suda smatra da skup činjenica navedenih u optužnici, a koje proizilaze iz dokaza prikupljenih u predistražnom i istražnom postupku, neposredno potkrepljuju opravdanu sumnju da su okrivljeni učinili krivična djela koja im se stavljaju na teret, dodaje se u saopštenju.

Tužilaštvo za organizovani kriminal podiglo je optužnicu protiv Dragina i ostalih 22. maja zbog sumnje da su zloupotrebama Azotaru oštetili za oko 25 miliona evra.

Uz Dragina, na optužnici je i vlasnik konsultantske kuće "Ces mekon" Zvonimir Nikezić, koji je bio i konsultant u Azotari.

Dragin i Nikezić se terete da su osmislili način prodaje regresiranog đubriva preko Azotare i preporučili ljudima iz Azotare da tako vrše prodaju đubriva.

Dragin se tereti za krivično djelo zloupotreba službenog položaja za koju je zaprijećena kazna do 12 godina zatvora, a Nikezić za krivično djelo zloupotreba položaja odgovornog lica u podstrekavanju za koje je zaprijećena kazna do 10 godina zatvora.

Obojica su u pritvoru od hapšenja 24. novembra prošle godine, a sud je na prijedlog tužilaštva prošle sedmice produžio pritvor za još sedam njihovih saradnika.

Osim Dragina i Nikezića optužnica je zbog izvršenja produženog krivičnog djela zloupotreba položaja odgovornog lica u saizvršilaštvu podignuta i protiv Radosava Vujačića, privremenog zastupnika kapitala i predsjednika UO u HIP Azotara, zatim Milana Veljovića, direktora PKB, Arsenija Katanića, direktora PD „Aleksa Šantić", Dragija Lazarevića, direktora Instituta za krmno bilje, Emine Čobanski, direktora PD„ Sunce" a.d, Verice Spasić, direktora PD „Invej" a.d., Ljubomira Kuljića, direktora PD „Mlinostep", Dragana Tanaskovića, direktora PD „Tan trade", Dragana Mitića, direktora PD „Agro forum"i „Agromedija", Igora Saboa, direktora PD „Agroseme invest", Vere Isaković, direktora PD „Chem co", Gordana Markovića, direktora PD "Citadela", Alekse Obradovića, direktora PD „Da car euro", Srboljuba Žujovića, direktora PD "Srbokop", Dragana Petrovića, direktora PD „Mlinko amos", Dragana Vulina, direktora PD „Vulin komerc" i Veljka Radojevića, zamjenika
direktora HIP Azotara.

Mihajlo Grujić je optužen da je kao zamjenik direktora u HIP Azotara izvršio produženo krivično djelo zloupotreba položaja odgovornog lica u saizvršilaštvu i primanje mita.

Borislav Stojković, direktor PD „Tera bo" i „Sektor 120", tereti se za produženo krivično djelo zloupotreba položaja odgovornog lica u saizvršilaštvu i davanje mita.

U optužnici su obuhvaćena tri načina neosnovanog korišćenja budžetskih sredstava namjenjenih za regresiranje kupovine mineralnih đubriva, planiranih prema Uredbama Vlade Republike Srbije kao podsticaj poljoprivrednoj proizvodnji, a koja su mogla da koriste registrovana poljoprivredna gazdinstva, poljoprivredna preduzeća i zemljoradničke zadruge.

Prvi dio optužnice se odnosi na prodaju đubriva u HIP Azotara Pančevo PKB-u i „Aleksi Šantić" a potom ustupanja đubriva kupcima koji nisu imali pravo na korišćenje budžetskih sredstava namjenjenih poljoprivrednim proizvođačima.

Ovim djelom optužnice obuhvaćeni su Dragin, Vujačić, Grujić, Nikezić, Veljović, Katanić, Čobanski, Tanasković, Sabo i Isaković.

Postoji opravdana sumnja da je prodaja đubriva na ovaj način provedena na inicijativu i po preporuci Dragina i Nikezića, što su prihvatili Veljović i Katanić, dok su Vujačić i Grujić pronašli zainteresovane kupce preduzeća PD „Sunce", „Tan trade", „Agro forum", „Agroseme invest" i „Chem co", koji po Uredbi nisu mogli biti korisnici regresa.

Kupovinom đubriva od HIP Azotara po cijenama umanjenim za visinu regresa od 10.000 dinara po toni, preko PKB-a i PD „Aleksa Šantić" tim preduzećima je pribavljena protivpravna imovinska korist u visini razlike razlike u cjeni po kojoj su oni platili regresirano đubrivo i regularne, tržišne cijene đubriva u ukupnom iznosu od 258.460.700,00 dinara.

HIP Azotari je na ime prodaje đubriva po nižim cijenama iz budžeta isplaćen regres u istom iznosu tako da je i ovom preduzeću pribavljena protivpravna imovinska korist.

Drugi dio optužnice se odnosi na prodaju regresiranog đubriva preko Instituta za krmno bilje u količini od 40.000 tona.

Institut je ovo đubrivo dobio kao formalni kupac, a potom ustupao privrednim društvima koja nisu mogla biti njegovi krajnji korisnici po donijetim Uredbama i nisu imali pravo na regres pri kupovini.

Vujačić i Grujić su pronalazili privredna društva koja su zainteresovana za kupovinu mineralnih đubriva po regresiranim cijenama i njihove direktore upućivali na Lazarevića sa kojim su zaključivali ugovore o preuzimanju duga i regresiranog mineralnog đubriva.

Iz budžeta je HIP Azotari po osnovu prodaje đubriva preko Instituta za krmno bilje isplaćen regres od 289.324.750 dinara, a pravim kupcima, preduzećima Sunce, Invej, Tera bo, Mlinostep, Chem co, Da car euro, Citadela i Srbokop u istom iznosu pribavljena protivpravna imovinska korist.  

Treći dio optužnice se odnosi na prodaju regresiranih đubriva preko zemljoradničkih zadruga koje su shodno uredbama mogle biti korisnici ovih sredstava.

Međutim, i one su se kao i Institut za krmno bilje, PKB i „Aleksa Šantić", samo formalno pojavile kao kupci u HIP Azotara, a regresirano đubrivo su stvarno preuzimala preduzeća koja nisu mogla biti korisnici sredstava planiranih za te namjene.

Na taj način đubrivo je isporučivano preduzećima „Tera bo", Da car euro, Vujadinović RMV, Tan trade, Citadela Agro forum, Agro media Srbokop, Mlinko amos, Chem co i Vulin commerce.  

Hip Azotara je po osnovu takve isporuke đubriva navedenim preduzećima iz budžeta naplatila regres u ukupnom iznosu od 394.525.000 dinara pa je u tom iznosu pribavljena protivpravna imovinska korist i za navedena preduzeća jer su đubrivo nabavila po povlašćenoj cijeni.

Pored toga, pomenuta preduzeća značajan dio duga u iznosu od 646.592.794 dinara po osnovu kupljenog regresiranog đubriva nisu ni platila.

Većina ovih preduzeća se nalazi u stečaju ili u blokadi tako da HIP Azotara ne može naplatiti isporučeno regresirano đubrivo.

Azotara je od države na ime regresa neosnovano naplatila ukupan iznos od 942.310.450 dinara.

Imajući u vidu visinu nenaplaćenih potraživanja Azotare proizilazi da se praktično najveći dio regresa isplaćenog iz budžeta ovom preduzeću „prelio" na njegove kupce koji na regres nisu imali pravo.

Četvrti dio optužnice se odnosi na prodaju 83.126 tona neregresiranog đubriva u vrijednosti od 2.038.110.020 dinara, preduzećima Agroforum, Sektor 120, Da car euro i Vujadinić RMV.

Zbog stečaja i blokada tih preduzeća, Azotara ne može da naplati dospjela potraživanja niti realizovati mjenice koje su date kao jedino sredstvo obezbjeđenja za isporučeno đubrivo.

Ukupna visina neplaćenih obaveza prema Azotari tih preduzeća iznosi 1.912.294.063,18 dinara, što je i visina protivpravne imovinske koristi koju su sebi pribavili, s obzirom da su preuzeto đubrivo dalje prodali svojim kupcima, a Azotari ga do danas nisu platili.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.