Počinje debata o Kosovu

BEOGRAD - Pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu sutra počinje usmena rasprava o legalnosti jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova i Metohije. Sud će na kraju dati savjetodavno mišljenje koje nije obavezujuće, ali po mišljenju stručnjaka ima veliki autoritet i snagu.

U Palati mira u Hagu, pred vijećem od 15 sudija, koje je najviši pravni organ Ujedinjenih nacija, sutra, prema mišljenju mnogih, počeće proces vijeka, koji će s pažnjom pratiti i stručna, ali i čitava međunarodna javnost.

Predstavnici 28 država i kosovskih privremenih institucija, tokom deset dana debate, iznosiće svoje argumente o tome da li je samoproglašena nezavisnost Kosmeta u skladu sa međunarodnim pravom. To pitanje sudu je postavila Generalna skupština Ujedinjenih nacija na zahtjev Srbije.

Biće to zapravo debata o tome koji princip ima veću snagu u međunarodnom pravu i u savremenom svijetu - da li je to dugo neprikosnoveno pravo očuvanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta jedne države ili pravo na samoopredjeljenje.

- Mislim da to može da bude od istorijskog značaja, ako bi sud uspeo da vrlo jasno definiše stav međunarodnog prava po tom pitanju, onda bi se neke stvari u svetu videle jasnije i onda bi to bio veoma važan orijentir - rekao je Tibor Varadi, stručnjak za međunarodno pravo.

Sud će prvog dana najprije čuti argumente Srbije. Tri časa, stavove države u korist očuvanja južne pokrajine u sastavu Srbije, braniće šef pravnog tima ambasador Dušan Bataković.

Raspravi će prisustvovati i šef diplomatije Vuk Jeremić, koji kaže da je procesu prethodila teška borba svih državnih organa, sa predsjednikom Srbije na čelu, da se kosovsko pitanje svede u okvir međunarodnog prava.

Proces je istorijski, smatra Jeremić, i zbog činjenice da u raspravi prvi put učestvuje toliko zemalja i svih pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti.

Mišljenje iduće godine 

Sud će po okončanju javne rasprave, mjeriti argumente jednih i drugih, i izjasniti se najvjerovatnije do polovine iduće godine. To neće biti odluka, već mišljenje, a ono može da bude sročeno i tako da ga svaka strana tumači kako njoj odgovara.

- Kada je reč o odluci onda to mora na neki način da bude jasno. Kada je reč o mišljenju i tu je poželjno da bude jasno, ali mišljenje može biti mnogo više nijansirano od odluke. Bilo bi poželjno da mišljenje bude jasno i jednosmisleno, videćemo da li će tako biti - rekao je Varadi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.