Počelo suđenje crvenim beretkama

Beograd - Suđenje osmorici pripadnika JSO zbog pobune u novembru 2001. počelo je pred Specijalnim sudom u Beogradu pošto je odbijen zahtjev i za izuzeće sudskog vijeća, javlja B92.

Predsjednik Višeg suda u Beogradu Dragoljub Albijanić odbio je kao neosnovan zahtjev za izuzeće sudskog vijeća kojim predsjedava sudija Vladimir Vučinić.

Zahtjev za izuzeće jutros je podnio branilac prvooptuženog Milorada Ulemeka, advokat Slobodan Milivojević.

Izuzeće je traženo zbog odbijanja njegovog ranijeg prijedloga da mu se omogući neometan razgovor sa branjenikom u Specijalnom zatvoru u Požarevcu gdje Ulemek izdržava višedecenijsku kaznu, a u kojem se sprovode posebne mjere bezbjednosti i nadzora.

Bivši komandat JSO Milorad Ulemek rekao je na početku suđenja da je po zanimanju penzioner i da je svoju penziju preusmjerio u Fond za djecu poginulih pripadnika MUP-a.

Prilikom iznošenja ličnih podataka, Ulemek nije želio da iznese iznos penzije, kao ni druge lične podatke, navodeći da je sve isto kao prije.

Nakon uzimanja ličnih podataka od svih osam optuženih suđenje je nastavljeno sa čitanjem optužnice.

Suđenje osmorici pripadnika JSO trebalo je da počne juče, ali je odloženo zbog zahtjeva za izuzeće tužioca i specijalnog tužioca.

Ti zahtjevi su odbijeni.

Tokom prijepodneva odbijeni su svi jučerašnji zahtjevi advokata odbrane, među kojima i zahtjev za izuzeće specijalnog tužioca za organizovani kriminal Miljka Radisavljevića.

Tužilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljević naveo je, povodom zahtjeva za njegovo izuzeće, da se pobuna pripadnika JSO i ubistvo premijera Zorana Đinđića 2003. ne dovode u neposrednu vezu.

- U zahtevu za sprovođenje istrage i optužnici ne postoji nijedan navod kojim se pobuna JSO 2001. i ubistvo premijera 2003. dovode u neposrednu vezu, osim što postoje objektivne okolnosti da je jedan broj lica optuženih za oružanu pobunu učestvovao u ubistvu premijera zbog čega su pravosnažno osuđeni - saopštio je Radisavljević u svom izjašnjenju povodom zahtjeva za izuzeće.

On je dalje naveo da je na konferenciji za novinare poslije podizanja optužnice izjavio da se na osnovu prikupljenih dokaza ne može izvesti zaključak da je u vrijeme pobune JSO postojao plan za kasnije izvršen atentat na Đinđića.

U tom smislu, kako je naveo, kada je riječ o oružanoj pobuni može se govoriti kao o hronološkom događaju koji je prethodio atentatu na premijera.

Izjašnjenje Radisavljevića nalazi se u okviru odluke republičke tužiteljke Zagorke Dolovac kojim se odbija zahtjev za njegovo izuzeće, što su juče tražili branioci optuženih zbog sumnje u njegovu pristrasnost.

Advokat Božo Prelević, koji brani jednog od optuženih pripadnika JSO-a Veselina Lečića, izjavio je da tužilaštvo nije rasvijetlilo političku pozadinu ubistva premijera Đinđića, jer su izostali nalogodavci i podstrekači.

- Jedina moja primedba na tužilaštvo i sud jeste što u nekim predmetima više zatrpavaju dokaze nego što ih otkrivaju. Ja mislim da je ovo samo nastavak zatrpavanja dokaza u jednom predmetu gde Srbija treba da crkne od stida šta je dozvolila da ne istraži. Ako istražujete političku pozadinu, a treba da utvrdite ko je u političkoj pozadini, a ne samo da li je Vojislav Koštunica, pa pošto nije on, onda nema političke pozadine. Pa će ispasti da se premijer bogati zamerio nekim kriminalcima - kaže Prelević.

Na optuženičkoj klupi nalaze se Milorad Ulemek, Zvezdan Jovanović, Dušan Maričić, Veselin Lečić, Mića Petraković, Dragoslav Krsmanović, Dragiša Radić i Vladimir Pocić, koji treba da počnu izlaganje svoje odbrane pred sudom.

Predsjednik vlade Ivica Dačić potvrdio je da postoje podaci o planiranoj pobuni u zatvoru Zabela koji bi, kako je naveo, mogli biti povezani i s početkom suđenja pripadnicima JSO.

Detalji optužnice za pobunu JSO

Optuženima se stavlja se na teret izvršenje krivičnog djla oružana pobuna iz tada važećeg Krivičnog zakona SRJ.

U optužnici se navodi da je od 9. do 17. novembra 2001. godine JSO otkazala poslušnost komandi, povukla svoje pripadnike u centar u Kuli, prekinula komunikacije s komandom i u više navrata odbila zahtjeve načelnika resora, ministra unutrašnjih poslova i premijera Zorana Đinđića, da prekine sa pobunom.

Istovremeno, operativni dio Jedinice borbenim vozilima i naoružanim ljudstvom u dva navrata je blokirao autoput.

Prvi put je to učinjeno 10. novembra na autoputu Novi Sad-Subotica u blizini Vrbasa, a drugi put 12. novembra blokadom autoputa kroz Beograd kod Sava centra.

Na taj način je, kako se navodi u optužnici, vrlo jasno iskazana spremnost Jedinice za primenu nasilja ukoliko se ne prihvate njeni ultimativni zahtevi za smjenu ministra policije Dušana Mihajlovića, načelnika resora DB-a Gorana Petrovića i njegovog zamjenika Zorana Mijatovića.

Takvim postupanjem Jedinice, bili su neposredno ugroženi bezbjednost i ustavni poredak zemlje, navodi se u optužnici.

Krivična prijava protiv tadašnjeg predsednika SRJ Vojsilava Koštunice i načelnika Vojno-bezbjednosne agencije Ace Tomića je odbačena, pošto u toku istrage nije utvrđeno da je bilo ko, osim optuženih, učestvovao u toj pobuni.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.