Panto (12) i Ivan (19) ubijeni pred drugovima: Ni poslije 23 godine nema pravde

GORAŽDEVAC – Navršile su se 23 godine od ubistva dvojice srpskih dječaka na rijeci Bistrici u Goraždevcu. Dvanaestogodišnji Panto Dakić i devetnaestogodišnji Ivan Jovović ubijeni su 13. avgusta 2003. godine, dok su se sa još tridesetak djece nalazili na improvizovanoj plaži.

Na grupu djece tada je ispaljeno 87 metaka. Panto i Ivan su stradali, dok je još četvoro djece teško ranjeno.

Ni poslije više od dvije decenije niko nije odgovarao za ovaj zločin. EULEKS je krajem 2010. godine obustavio istragu zbog nedostatka dokaza.

Goraždevac je tako ostao jedan od najtežih simbola nekažnjenih zločina nad Srbima na Kosovu i Metohiji.

„Najbitnije je da se čuva sećanje“

Nemanja Dakić i Tomislav Jovović, braća Panta i Ivana izjavili su danas da im je bitno da se čuva sjećanje na njihovu braću i ocijenili da su posle toliko godina male šanse za pravdu i istinu.

U Goraždevcu se danas i sutra održava četvrti memorijalni fudbalski turnir "Sećanje na Ivana i Panta", a Nemanja Dakić je za RTS rekao da se turnir ove godine održava po četvrti put u Osnovnoj školi u Goraždevcu.

Naglasio je da broj prijavljenih ekipa nije toliko bitan, koliko čuvanje sjećanja na Ivana i Panta.

- Nama je najbitnije da se čuva sećanje na Ivana i Panta, i da te ekipe koje dolaze ponesu najbolje utiske i to neko sećanje da imaju - rekao je Dakić.

Jovović je, govoreći o tome što ni posle 23 godine niko nije odgovarao za ubistvo srpske dece, rekao da porodicama nije lako, ali da moraju da nastave život dalje.

- Nama kao porodicama jedino preostaje da čekamo pravdu i istinu. Međutim, trenutna situacija na Kosovu i Metohiji nije baš najbolja, tako da su trenutno, nažalost, male šanse za pravdu i istinu, ali mi smo tu da verujemo u to i nadamo se da će doći bolje sutra, kada će doći taj trenutak da saznamo pravdu i istinu za Ivana i Panta - naveo je Jovović.

„Od tog trenutka sve je postalo drugačije“

Osvrćući se na to koliko je zločin promijenio život u Goraždevcu, Jovović je rekao da je bezbjednost dodatno ugrožena.

- Nakon rata 1999. godine, kada smo se vratili u naše selo, sve je to delovalo kao moguće i nešto kao da smo mogli da vidimo neku svetliju budućnost. Međutim, od samog tog događaja 2003. godine, prosto je sve to palo u vodu i mi zaista od tog trenutka, samo selo i okolina i čitavo Kosovo i Metohija žive drugačije - istakao je Jovović.

Dakić je dodao da se od ubistva njihove braće, 13. avgusta 2003. godine, promijenilo sve, od bezbjednosti do same budućnosti i opstanka sela, ali da su, uprkos svim nedaćama, uspjeli.

Jevtić: Zločin koji je ostao nekažnjen

O zločinu u Goraždevcu i današnjoj bezbjednosnoj situaciji govorio je i potpredsjednik Srpske liste Dalibor Jevtić, koji je rekao da je osjećaj nepravde jedna od najtežih posljedica nekažnjavanja zločina.

On je Goraždevac uporedio sa drugim slučajevima stradanja Srba, poput zločina u Starom Grackom, Cernici i Livadicama.

- Ti kontinuirani napadi i pritisci na srpski narod ostavljaju jedan gorak ukus u ustima za sve nas koji živimo na ovim prostorima - naveo je Jevtić.

On je poručio da odgovorni za zločine moraju biti pronađeni i kažnjeni.

- Mi moramo dobiti odgovor na pitanja ko je počinio ove zločine. Ti ljudi koji su počinili te zločine moraju za to biti kažnjeni, i da makar malo ti zločini dobiju nekakvu pravdu - istakao je Jevtić.

Kancelarija za KiM: Bol ne blijedi

Kancelarija za Kosovo i Metohiju saopštila je da Goraždevac ostaje upisan u pamćenje srpskog naroda kao jedno od najtežih stradanja Srba nakon 1999. godine.

- Dvoje dece je ubijeno i još četvoro srpske dece je ranjeno i umesto bezbrižnog detinjstva, poneli su trajne posledice jednog zločina čiji izvršioci, uprkos godinama koje su prošle, nisu odgovarali. Dvadeset i tri godine kasnije, bol zbog zločina u Goraždevcu ne bledi. Zato je naša obaveza da pamtimo Ivana i Panteliju, da ne zaboravimo ranjenu decu iz Goraždevca i da njihovim porodicama nikada ne dopustimo da ostanu same sa svojim bolom - ističe se u saopštenju.

Dodaje se da je najveći odgovor onima koji su želeli da srpsko ime nestane – da ono i dalje živi u porodicama, deci i istrajnosti naroda koji nije pristao da zaboravi svoje žrtve.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.