Sa 87 metaka na srpsku djecu: 23 godine od nekažnjenog zločina u Goraždevcu

BEOGRAD – Sutra se navršavaju 23 godine od terorističkog napada na grupu srpske djece i mladih u Goraždevcu kod Peći, kada su ubijeni osamnaestogodišnji Ivan Jovović i dvanaestogodišnji Pantelija Dakić, dok je četvoro djece i mladih ranjeno. Zločin do danas nije rasvijetljen, a počinioci nisu pronađeni i procesuirani.

Napad na djecu na Bistrici

Tog 13. avgusta 2003. godine, grupa od 28 srpske djece i mladih iz Goraždevca potražila je spas od velikih vrućina na improvizovanoj plaži na rijeci Bistrici, koja protiče kroz selo.

Na njih je otvorena rafalna vatra, kako se tada sumnjalo, iz pravca obližnjeg albanskog sela Zahać.

Prema podacima UNMIK-a, na grupu je ispaljeno 87 metaka iz automatskog oružja.

U napadu su:

• ubijeni Ivan Jovović (18) i Pantelija Dakić (12);
• ranjeni Đorđe Ugrenović (20), Bogdan Bukumirić (14), Marko Bogićević (12) i Dragana Srbljak (13);
• najteže su povrijeđeni Marko Bogićević i Bogdan Bukumirić;
• Ivan Jovović je stradao na licu mjesta, dok je Pantelija Dakić preminuo kasnije u bolnici.

Napad je ostavio duboku traumu među Srbima u Goraždevcu i cijelom Metohijom.

Istraga bez rezultata

Nakon napada, istražitelji UNMIK-a saopštili su da je nepoznat broj napadača otvorio vatru iz „kalašnjikova“ na srpsku djecu i mlade.

Istražitelji su:

• saslušali do 75 svjedoka;
• pretresli približno 100 kuća;
• prikupljali informacije o mogućim počiniocima;
• pokušavali da utvrde odakle je pucano i ko je organizovao napad.

UNMIK je tada obećao da će „prevrnuti svaki kamen“ kako bi ubice bile pronađene. Za informaciju koja bi dovela do rasvjetljavanja zločina bila je raspisana nagrada od milion evra.

Međutim, istraga nije dala rezultate.

EULEKS obustavio istragu

Istraga je kasnije prešla u nadležnost EULEKS-a, koji je 2010. godine formalno obustavio istragu, uz obrazloženje da bi ona mogla biti ponovo otvorena ukoliko se pojave nove informacije.

Institucije vlasti u Prištini su, prema dostupnim podacima, 2015. godine i zvanično odustale od daljeg postupanja.

Tako su, više od dvije decenije kasnije, ostala bez odgovora ključna pitanja: ko je pucao na srpsku djecu, ko je napad naredio i zašto niko za taj zločin nije odgovarao.

Ubice nisu pronađene

Napad u Goraždevcu svojevremeno su osudili tadašnji predstavnici UNMIK-a i KFOR-a, Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske i Rusije, kao i predstavnici privremenih institucija u Prištini.

Vlasti Srbije zatražile su i zasjedanje Savjeta bezbjednosti UN.

Ipak, političke osude i obećanja da će počinioci biti pronađeni nisu doveli do sudskog epiloga.

Goraždevac "sve manji", uspomena na žrtve ostaje

Prema popisu iz 1981. godine, u Goraždevcu je živjelo 1.440 stanovnika, od kojih su oko 72 odsto bili Srbi.

Prema rezultatima popisa iz 2011. godine, u selu je živjelo 570 stanovnika, među kojima 255 Srba, odnosno oko 44 odsto.

Srbi Goraždevca i ranije su bili izloženi različitim napadima, a ni spomenik posvećen žrtvama terorističkog napada iz avgusta 2003. godine nije bio pošteđen vandalizma.

Dvadeset tri godine kasnije, porodice žrtava i srpska zajednica na Kosovu i Metohiji i dalje čekaju odgovor na pitanje ko je ubio Ivana Jovovića i Panteliju Dakića i ranio njihove vršnjake.

Zločin u Goraždevcu ostaje jedan od najtežih nerasvijetljenih napada na srpsko stanovništvo na Kosovu i Metohiji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.