Oluja: Srbija 95-96-97 nije učinila ono što je trebalo

Beograd - Pomen žrtvama "Oluje" 1995. godine u kojoj je život izgubilo ili se vode kao nestali više od 2.000 ljudi, služen je u Crkvi Svetog Marka u Beogradu.

Izbjegli koji duže od dvije decenije žive u Srbiji ističu još nerešena pitanja, nezadovoljni su odnosom Hrvatske prema njihovim imovinskim i ljudskim pravima.

Ljudi iz kolone, izbjegli iz Hrvatske, rođeni u izbjeglištvu - već 22 godine svakog 5. avgusta prisustvuju pomenu u Crkvi Svetog Marka.

Osjećanja su i dalje jaka ali prisutnih je iz godine u godinu okupljenih je sve manje.

"Ljudi, što kažu, svaki se o svom jadu zabavio. Pitanje je ima li ko kakve mogućnosti doći, mi ođe u bližoj okolini Beograda. Mi smo ođe ratni veterani evo ja i ovaj moj prijatelj i znademo sve ove rane. I još jednu stvar da vam kažem, vidimo ljude koji ne zaslužuju da budu na ovim skupovima", kaže jedan od građana.

"Ja sam došla još '91. pošto mi je muž bio oficir u Karlovcu i živjela sam u kasarni zarobljena, ne mogu ni da pričam, teško mi je. Ali da vam kažem nešto, ja sam srećna što sam ovdje, imam porodicu, dva sina i volim da su ovdje među svojim narodom", navodi žena.

Prema podacima Komesarijata za izbjeglice u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji "Oluja" iz svojih domova je protjerano više od 200.000 krajiških Srba.

Njihova prava u zemlji porijekla ni danas nisu regulisana.

"U Srbiji su potrebe, ali prava su ostala tamo u Hrvatskoj, to su pre svega penzije, uzurpacija poljoprivrednog i drugog zemljišta, to je pitanje ukidanja boravišta i prebivališta i niz drugih pitanja za koja nikakvog razloga nije bilo do sada da ne budu rešena", navodi komesar za izbjeglice i migracije Vladimir Cucić.

"Činjenicom da je Srbija primila preko 350.000 ljudi u državljanstvo u njihovim životima se nije baš nešto bitno izmenilo, vi za svoje državljanstvo ne možete da kupite ni kilo hleba ako vam je neko ukinuo penziju tamo gde ste je stekli", dodaje on.

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta kaže da nije zadovoljan činjenicom da Srbija "95-96-97 godine nije učinila ono što je trebalo da učini".

"Trebalo je da svim porodicama koje su proterane zapadno od Drine i Dunava pomogne finansijski i da im da povoljne kredite da ljudi mogu da kupe kuće, da kupe stanove i da narednih 20 godina otplate te kredite svojoj državi ne da 20 - 25 godina plaćaju kao podstanari i da te pare bacaju u bunar. Ono što je dobro jeste što je prije dve godine krenuo regionalni stambeni program koji finansira međunarodna zajednica i taj program bi trebao da omogući da u naredne dvije do tri godine ne bude nijedne prognane porodice koja će biti u izbjegličkom statusu", kaže Linta.

Tokom ratova na području bivše Jugoslavije u Srbiju je izbjeglo oko 610.000 ljudi, samo tokom hrvatske policijsko-vojne akcije iz svojih domova proterano više od 200.000 Srba.

22 godine poslije Oluje status izbeglice iz Hrvatske ima još oko 19.000.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.