Održana zvanična državna komemoracija u Jasenovcu

Jasenovac - Kolonom sjećanja od Memorijalnog muzeja u Jasenovcu, minutom ćutanja, čitanjem pisama logoraša te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomenika "Kameni cvijet" održana je danas zvanična državna komemoracija žrtvama ustaškog koncentracijskog logora, 71. godinu od proboja 600 logoraša, od kojih je preživjelo njih stotinak.

Službenu državnu komemoraciju, jednu od četiri koje se ove godine održavaju, počela je intoniranjem himne "Lijepa naša". Ova komemoracija je održana u organizaciji Javne ustanove Spomen područje Jasenovac pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, a prištvovali su joj, između ostalih, premijer Tihomir Orešković i predsjednik Sabora Željko Rajner.

Za razliku od ranijih godina, na komemoraciji, prema želji preživjelih logoraša, državni zvaničnici nisu održali govore već je pročitano pismo najstarije žive logorašice Pave Molnar, kao i nekoliko pisama logoraša iz knjige "Pisma iz logora", autorke Maje Kućan. Molitve za mrtve izmolili su imam katolički i pravoslavni sveštenici.

Molnarova je najprije izjavila da je povukla svoj govor zato što je razočarana ovogodišnjim obilježavanje godišnjice od proboja logoraša u Jasenovcu, ali se kasnije predomislila.

Molnar u pismu svjedoči da su među prvima ubijeni Romi, pa Jevreji i Srbi. "Teško je zaboraviti kako ustašica zbog jednog aspirina ubija mladu Jevrejku, ne može se zaboraviti kako srpsku djecu odvajaju od majki, plač i krikovi i danas se čuju. Ta djeca mahom su umrla od gladi i bolesti, neka tek rođena", napisala je Molnarova.

Jasenovac je, ističe, mjesto velike boli i tuge, "sjećanja i opomene". No, naglašava, ne sme biti mjesto mržnje. "Mi preživeli logoraši odbacujemo zlo, u nama ne živi mržnja", poručuje. Dužni smo to, kaže, žrtvama Jasenovca te "našim unucima i onima koji dolaze poslije njih".

Srpska pravoslavna crkva održala je danas, na godišnjicu proboja jasenovačkih logoraša, liturgiju i pomen za stradale u Jasenovcu i Mlaki.

U crkvi Svetog proroka Ilije u selu Mlaka, pored Jasenovca, liturgiju su služili mitropolit zagrebački Porfirije, vladika slavonski Jovan i umirovljeni vladika Atanasije.

Liturgiji su prisustvovali ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Aleksandar Vulin, ministar kulture i prosvjete Republike Srpske Dane Malešević, predstavnici Srpskog narodnog vijeća predvođeni Miliradom Pupovcem, predstavnici Srba u županiji sisačko-moslovačkoj.

Mitropolit Porfirije rekao je da neće sabirati i oduzimati žrtve, kao i da je relativizacija bilo čega, a naročito zla, veći grijeh od grijeha onih koji su živote uzimali.

"Svaka vrsta relativizacije zla koji se ovdje desio, ili bilo gdje u svijetu, nije ništa drugo nego veći grijeh od onoga koji su počinili zločinci, zato što ničim uslovljeni, ničim izazvani, oni koji pokušavaju da minimiziraju i relativizuju zlo ustvari daju signal da je to dobar put, da nije loše činiti zlo, samo je važno na koji način ga maskirati", rekao je mitropolit.

Pupovac je ranije danas rekao da SNV nije lako odlučilo ne prisustvuje komemoraciji žrtvama logora Jasenovac, ali da je to moralo da uradi da bi sačuvalo ono što su osnovne vrijednosti ne samo antifašizma, nego i stradanja ljudi u Drugom svjetskom ratu od strane režima koji je bio profašistički.

Pupovac je rekao da je to za Vijeće bolna činjenica, ali da vlast nije htjela slušati.

"Kada neko uništava antifašističke spomenike, kao što su hiljadama pobijenih u šumi na istoku Zagreba, kada napada pripadnike romske zajednice u Zagrebu, kada neko djeci na vjeronauci pušta film Jakoba Sedlara o Jasenovcu, koji je čista laž i falsifikat, onda želimo da se to osudi i da se jasno kaže da je to način obnavljanja ideja i vrijednosti tog režima", naveo je Pupovac i dodao je oživljavanje ustaštva u Hrvatskoj započeto prije tri godine, a da danas to samo eskalira.

Uoči komemoracije ministar kulture Hrvatske Zlatko Hasanbegović je izjavio da ne osjeća ličnu dgovornost zbog toga što se ove godine održavaju tri komemoracije u Jasenovcu, a odgovornim smatra one koji bojkotiraju službenu državnu komemoraciju.

Na pitanje novinara ko je kriv što postoje tri komemoracije, Hasanbegović je rekao: "Odgovorni su oni koji bojkotiraju službenu državnu komemoraciju." Ministar je na pitanje osjeća li ličnu dgovornost kratko odgovorio - ne.

Komemoraciji nisu prisustvovali predstavnici jevrejske zajednice i Srpskoga narodnog vijeća (SNV) te antifašsitičkih organizacija jer smatraju da je u hrvatskom društvu prisutna revitalizacija ustaštva.

Jasenovac je od avgusta 1941. do 22. travnja 1945. bio logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. Poimenični popis žrtava logora navodi imena i podatke za 83.145 žrtava - 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti. Najviše je u 1.337 dana postojanja logora stradalo Srba, Roma, Jevreja i Hrvata.

Od 1.073 logoraša, koliko ih je 22. avgusta 1945. bilo u logoru, u proboj ih je krenulo 600, a preživelo samo stotinjak. Preostalih 473, koji nisu krenuli u proboj, ubijeni su i spaljeni.

Prije sedam dana žrtvama jasenovačkog logora komemoraciju su održali Koordinacija jevrejskih opština, a u nedjelju će biti i komemoracija u organizaciji Saveza antifašističkih boraca (SABA RH).

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.